Vrijeme je da se i Hrvatska uključi u „Enjoy it’s from Europe“
Početkom studenog Europska komisija utvrdila je pravila za promocije u 2020. godini za EU Program Promocije poljoprivrednih proizvoda: “Enjoy, it’s from Europe” – kojom se želi pomoći subjektima u sektoru proizvodnje hrane da se probiju na međunarodna tržišta ili konsolidiraju svoj položaj na tim tržištima te da se potakne svijest europskih proizvođača o naporima koje poduzimaju europski proizvođači hrane u osiguranju kvalitete svojih proizvoda. Izvršna agencija za zaštitu potrošača, zdravstva, poljoprivrede i hrane (Chafea) objavila je prijedlog financijskog okvira za kampanju promocije i marketinga poljoprivrednih proizvoda „Enjoy it’s from Europe“, prema kojem je za iduću godinu namijenjeno preko 200 milijuna eura.
Objavljivanje natječaja, za ovaj promocijski projekt, očekuje se u siječnju 2020. godine, a natječaj će biti otvoren tri mjeseca, zbog čega bi se hrvatski proizvođači već sada trebali odlučiti za sudjelovanje u ovoj mjeri koja nam može omogućiti da svoje kvalitetne proizvode promoviramo.
Programi će se u 2020. godini usmjeriti prvenstveno na tržišta izvan EU s najvećim potencijalom za rast. Namjera je da se, među ostalim, ova sredstva usmjere na promociju poljoprivrednih proizvoda iz EU država na zemlje s visokim gospodarskim rastom kao što su Kanada, Kina, Kolumbija, Japan, Koreja, Meksiko, Brazil, SAD i dr. Velike su mogućnosti i prednosti promocije na tržištima trećih zemalja iz našeg okruženja, a koje nisu članice EU.
Prijedlog financijskog okvira predviđa da se 100 milijuna eura usmjeri na jednostavne programe (u kojima sudjeluju proizvođači iz samo jedne države), a 91,4 milijuna eura za multi-programe u kojima sudjeluje više država, a koje se sufinanciraju s više novca, više vrednuju i imaju bolji prolazak jer pokazuju suradnju država i proizvođača EU na promociji proizvoda.
Kada je riječ o sektorima, kroz jednostavne programe namjera je potrošiti čak 23 % novca za sektore voća i povrća, 21 % za košaricu različitih proizvoda, 20 % na sektor mesa, 14 % na sektor sira i mliječnih proizvoda, 6% na vino i ocat itd. U multi-programima čak 27,8 % sredstava namijenjeno je za košarice proizvoda, slijedi sektor mesa 24 %, vino i ocat – 14,9 %, maslinovo ulje – 6,7 %, voće i povrće – 6 %.
Do objave natječaja, naši bi proizvođači trebali odlučiti gdje im mjere informiranja i promocije hrvatskih proizvoda mogu donijeti najveće koristi.
Iako je Hrvatska članica EU od 2013. godine, do sada nismo koristili ova obilna sredstva za promociju i marketing poljoprivrednih proizvoda, iako je bilo pokušaja i inicijativa koje, nažalost, nisu uspjele.
Mi u SMARTER-u smatramo kako potrebno obratiti pažnju na ovu mjeru ZPP-a, iz područja uređenja tržišta koja je na raspolaganju, a koju nismo uopće koristili iako imamo potencijala da se uključimo u ovaj projekt. Ne treba isticati kako su naši stručnjaci spremni i stručni da našim proizvođačima pomognu u izradi Projekata za ovu mjeru.
Tko može sudjelovati?
Valja istaknuti kako se ovdje radi o bitno drugačijem načinu promocije poljoprivrednih proizvoda, kod koje se ne promovira pojedini proizvođač ili brend. Naši neudruženi proizvođači, udruge, klasteri i glavni igrači u proizvodnji hrane do sada nisu prepoznavali potencijal ove mjere, a on je stvarno velik i zemlje članice iz raznih sektora proizvodnje hrane koriste ova sredstva za jačanje svoje konkurentnosti na tržištu EU i trećim tržištima.
Posebno su dobre zemlje s velikim brojem zaštićenih i autohtonih proizvoda, kojima je ova mjera jedan od kanala za ulazak na nova tržišta te bolje pozicioniranje na novim tržištima, poput Italije, Španjolske, Francuske, Grčke, a uspješni u povlačenju novca su i naši susjedi Slovenci.
Specifičnost „Enjoy it’s from Europe“ je i to da se za mjeru ne utvrđuju pojedinačna sredstva za pojedinu zemlju članicu EU, već se sredstva dobivaju temeljem prijave na natječaj, gdje o kvaliteti programa informiranja i promocije ovisi odobravaju li se sredstva ili ne. Ova su sredstva tijekom posljednjih godina bila raspoređena na način da su male zemlje dobivale za svoje programe jednaka, pa čak i veća sredstva nego velike zemlje članice EU.
Na natječaj se mogu javiti reprezentativne organizacije proizvođača proizvoda ili sektora koji se kroz program želi promovirati. Smatra se da su reprezentativne one organizacije, bez obzira na njihov pravni oblik, koje predstavljaju najmanje 50 posto broja proizvođača ili obujma ili vrijednosti utržive proizvodnje dotičnog proizvoda ili sektora. Priznate proizvođačke organizacije su također prihvatljivi prijavitelji.
Kada znamo da su naše proizvođačke organizacije, priznate po pravilima EU, još uvijek financijski slabe, očito je da bi se u Hrvatskoj kao korisnici programa i nositelji aktivnosti morala pojaviti gospodarska interesna udruženja proizvođača ili udruge koje objedinjuju proizvođače jednog proizvoda ili jednog sektora. Proizvođači proizvoda s oznakama kvalitete (oznake izvornosti, zaštićenog zemljopisnog porijekla ili tradicionalni specijaliteti) trebali bi iskoristiti priliku koju mjera pruža da informiraju prvenstveno potrošače, ali i druge ciljane skupine o vrijednostima koje im pružaju proizvodi s oznakama.
Hrvatski proizvođači često govore o nemogućnosti kvalitetne prezentacije svojih proizvoda i teškoćama u kontaktima s trgovcima i potrošačima. Ovo je mjera koja im daje puno mogućnosti da se na pojedinim tržištima i s ukupnom marketinškom podrškom napravi iskorak na promociji naših visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, uz sufinanciranje od EK sa 70 do 80% potrebnih sredstava za provođenje marketinških kampanja, a primjerice za promociju na trećim tržištima moguće je i sufinanciranje od 90 %. Ostala sredstva trebaju osigurati sami proizvođači.
Dosadašnji pokušaji uključivanja u projekt
Hrvatska je u dosadašnjim pokušajima bila neuspješna. Na tome je radilo udruženje proizvođača ovaca, koji su projekt prijavili, ali nije prošao, dok se na razini Hrvatske gospodarske komore pokušalo povezati proizvođače crvenog mesa i mlijeka da se jave na natječaj, ali se proizvođači nisu uspjeli dogovoriti oko sudjelovanja.
Načelno su hrvatski proizvođači zainteresirani za ovaj projekt, koji je osnažen nakon uvođenja ruskog embarga, no čini se da nemamo dovoljno kapaciteta da jednu jaku promotivnu kampanju istjeramo do kraja.
Postoje potencijali u sektoru voća (npr. mandarine), suhomesnatih proizvoda ili mesa i mliječnih proizvoda, no najveći je problem to što proizvođači nisu udruženi, nemaju dovoljan i traženi udjel na tržištu (od 20 % naviše) te ono što je najproblematičnije, ne mogu sudjelovati u sufinanciranju ovakvih kampanja ili ne žele sudjelovati u sufinanciranju zajedničke marketinške kampanje.
Zadnji podaci koje je objavila EK, govore da su se neke marketinške kampanje provodile ili se provode i na hrvatskom tržištu, i to dvije EU kampanje vrijedne 3,9 milijuna eura, od čega EU sufinancira više od 50 %. Radilo se o trogodišnjem projektu promocije ovčjeg mesa i sira u Njemačkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Bugarskoj koju je provodila bugarska Nacionalna udruga za uzgoj ovaca i ovčjeg mlijeka i sira te promocija povrća iz Slovenije, posebice organskog ptujskog luka, koji na tržištu Austrije, Hrvatske i Slovenije provodi zajednica proizvođača „Skupina vrtovi panonski“.
Slovenci osim promocije povrća (luka i drugog organskog povrća osim kukuruza), imaju kampanje i promocije svinjskog mesa u Srbiji, što je poprilično zanimljivo, mliječnih proizvoda na tržištima BiH, Crne Gore i Srbije, te promociju proizvoda od žitarica i riže koju slovensko Gospodarsko interesno združenje industrije žit in riža, provodi u BiH i Crnoj Gori.
U okviru programa za iduću godinu, fokus je ponovo na kampanjama koje promoviraju različite sheme i oznake kvalitete EU, uključujući zaštićenu oznaku izvornosti (PDO), zaštićene zemljopisne oznake (PGI) i tradicionalne specijalnosti zajamčene (TSG), kao i organske proizvode.
Je li vrijeme da se krene?
Zbog čega u Hrvatskoj ne postoji interes da se promoviraju hrvatski proizvodi uz mogućnost kvalitetnih marketinških kampanja koje mogu trajati i tri godine i koje se obilno financiraju iz EU budžeta?
Ministarstvo poljoprivrede ne može javnim novcem sufinancirati prijave korisnika na ovaj natječaj Europske komisije, niti može biti korisnik navedenog programa. Kao glavna prepreka javljanja potencijalnih korisnika iz Hrvatske, nameće se uvjet po kojem projekt mora u prvom koraku financirati podnositelj (dakle, mora imati unaprijed osigurana sredstva) te to što je organizacija predlagatelj dužna imati sve potrebne tehničke, stručne i financijske resurse.
Ali, glavni uzrok i odgovor zašto se već pet godina ne uključujemo u ovaj Program, treba tražiti u našoj neorganiziranosti i nedostatku sredstava za sufinanciranje (od 20 do 30% sredstava od ukupnog iznosa promocije) s kojima proizvođači sami trebaju sufinancirati projekt.
U Hrvatskoj postoji problem organiziranog i udruženog nastupanja poljoprivrednika, pa tako i zajedničkog rada oko promotivnih aktivnosti koje korisnici trebaju sufinancirati. Dodatne razloge slabog, odnosno nikakvog odaziva hrvatskih proizvođača na ovakve pozive, treba tražiti i u činjenici da smo mi najmlađa država članica u kojoj proizvođači najveći interes još uvijek iskazuju za investicijske mjere ruralnog razvoja, povećanje proizvodnih, prerađivačkih i skladišnih kapaciteta i to je put koji su sve države prošle prije nego što su njihovi proizvođači bili spremni za drugačiji vid prezentiranja svojih potreba, ciljeva i provođenje marketinških aktivnosti.
S druge strane, proizvođači često ističu potrebu da se promovira kvaliteta naših proizvoda, ističu da je naša kvaliteta iznad kvalitete konkurenata, da je naše tržište preplavljeno proizvodima lošije kvalitete, a da s time potrošači nisu upoznati. Baš sve te prednosti bi se upravo ovim Programom mogle kvalitetno marketinški obraditi, mogli bi se napraviti svi potrebni promocijski materijali, mogle bi se provesti osmišljene promocijske kampanje te upoznati potrošače s našim kvalitetnim proizvodim. I za taj Projekt je potrebno napraviti novi korak, treba promijeniti ustaljeni način razmišljanja, načine promocije i krenuti drugim putem kojim su EU države članice već odavno krenule.
Zaključno, mi u SMARTER-u vjerujemo da sufinanciranje ne može i ne smije biti ograničavajući faktor za opravdanje izostanka hrvatskih proizvođača iz ovog Programa. Uvjereni smo da već sada treba definirati proizvode ili proizvodnje te pronaći načine da se do siječnja 2020. godine pripreme okvirni projekti s kojima bismo trebali sudjelovati.
Posebno je važno biti prisutan na različitim tržištima i zbog činjenica da nam je vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda opterećena negativnim trendovima. Sve su ovo razlozi da osvijestimo naše potencijale, pokrenemo se i pokažemo sposobnima za neki naš i jedinstveni program.
