Nastavak negativnih trendova: Pozitivna bilanca samo kod kukuruza, soje i ribarstva
Zbog slabijeg kretanja inozemne potražnje, kako za domaćim robama, tako i za uslugama, a dijelom i uslijed trenda usporavanja dinamike zastupljenosti domaćeg izvoza na svjetskom tržištu, rastA izvoza poljoprivrednih proizvoda i hrane kao i svih ostalih roba, u prvoj polovici godine kretala se na nižim razinama nego što je to bio slučaj u godinama nakon pristupanja Hrvatske EU.
Glavni je to zaključak analize vanjskotrgovinske razmjene koju su za prvo polugodište napravili stručnjaci SMARTER-a.
Tako je u prvom polugodištu manjak u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio gotovo 5,3 milijardi eura, što je povećanje od preko 10 posto na godišnjoj razini. U prvoj polovici godine izvezeno je robe u vrijednosti 7,4 milijardi eura ili 5,8 % više u usporedbi s istim razdobljem lani. Najviše, 68 % roba, plasirano je na tržište Europske unije. S druge strane, uvoz robe dosegao je 12,6 milijardi eura, što je 7,6 % više u odnosu na razdoblje siječanj – lipanj 2018.
Iz država članica Europske unije uvezeno je čak 81,5 % ukupne vrijednosti svih roba i usluga te je došlo do daljnjeg produbljivanja vanjskotrgovinskog deficita s državama članicama. Deficit s državama EU je na godišnjoj razini povećan za 18 posto. Gotovo sa svim državama EU bilježimo manjak u robnoj razmjeni, odnosno više roba uvozimo nego što izvozimo. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su ostali Italija, Njemačka i Slovenija, gdje izvozna aktivnost i dalje nominalno raste.
S druge strane, izvoz u države CEFTA-e u prvih šest mjeseci dosegao je 1,3 milijardi eura i bio je 17 posto viši. Uvoz je istodobno iz spomenutih zemalja iznosio 696 milijuna eura te je uvećan za 0,9 posto. Suficit s ovim zemljama iznosio je 628,4 milijuna eura i 42,1 posto je viši u odnosu na isto razdoblje 2018. U ovoj skupini zemalja više od 56 posto trgovinske razmjene odnosi se na susjednu Bosnu i Hercegovinu.
Značajan rast poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
I tijekom ove godine prisutan je trend značajnijeg rasta uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatsku nego što je rast izvoza. Stopa rasta izvoza u prvih šest mjeseci iznosila je 12,8 %, a uvoza 13,3 % pa je tako deficit vanjskotrgovinske razmjene u tom razdoblju dosegao 664,96 milijuna eura i narastao u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine za novih 80 milijuna eura, dok je u prvih sedam mjeseci deficit bio veći za čak 90 milijuna eura.
Tijekom 2018. godine, Hrvatska je uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od preko tri milijarde eura, dok je izvoz bio 2,08 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom tada je bila 67,30 %. U prvih šest mjeseci ove godine pokrivenost pada na 60,85 %, odnosno 61 %, kada se promatra trgovina za prvih sedam mjeseci 2019. godine.
Od ulaska RH u EU, Hrvatska bilježi stalan rast uvoza po značajno većim stopama nego što je rastao izvoz naših roba. Izuzetak je bila jedino 2016. godina, kada smo zabilježili dinamičniji rast izvoza od rasta uvoza. U toj je godini došlo do smanjenja deficita za preko 100 milijuna eura. No, nakon te izdvojene godine koju je obilježio obrnuti trend, izvoz ponovo gubi na snazi i deficit u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda stalno raste. Kada se podrobnije analizira trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, posebno je zabrinjavajuća struktura uvoza i izvoza.
Hrvatska veliki uvoznik mesa, mlijeka, voća i povrća
Hrvatska sve više izvozi ratarske kulture, posebice kukuruz, suncokret i soju, dakle primarne poljoprivredne proizvode. Pozitivnu bilancu, osim spomenutih ratarskih kultura, tijekom 2019. godine imamo još samo kod proizvoda ribarstva. U svim ostalim kategorijama, pa čak i kod šećera, kod kojeg smo godinama imali višak u razmjeni, u prvih šest mjeseci bilježimo deficit.
Hrvatska je veliki uvoznik mesa, mlijeka, voća i povrća te raznih prerađenih proizvoda. Tako smo samo na uvoz mesa potrošili čak 185,45 milijuna eura, mlijeka i mliječnih proizvoda 127,29 milijuna eura, povrća 96,83 milijuna eura, voća 104,07 milijuna eura itd. Istodobno je vrijednost izvoza ovih proizvoda višestruko manji.
Kod voća je pokrivenost uvoza izvozom samo 10,5 posto, povrća 13,6 posto, mlijeka i mliječnih proizvoda 28 posto, a mesa 21 posto.
To su, po mišljenju stručnjaka SMARTER-a, zastrašujući podaci koji pokazuju koliko je naša poljoprivredna proizvodnja nekonkurentna u odnosu na proizvode koji na naše tržište dolaze iz uvoza.
Nisu ostvareni benefiti od ogromnog EU tržišta
Pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda imamo samo sa susjednom BiH, Japanom (zbog izvoza tune), Kosovom, Crnom Gorom, Srbijom, Rusijom, Libanonom (izvoz živih goveda) te Saudijskom Arabijom.
U prvih dvadeset zemalja s kojima imamo suficit vanjske trgovine, gotovo da i nema zemalja iz EU, osim Švedske, koja je na devetom mjestu, dok je Luxembourg na 17. mjestu. Sve to pokazuje kako Hrvatska ne ostvaruje gotovo nikakav benefit od ogromnog EU tržišta kroz plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni izazivaju veliku zabrinutost. Posebno kada se to stavi u kontekst da je EU iz godine u godinu sve veći uvoznik pojedinih poljoprivrednih proizvoda te da na tržište EU stižu ogromne količine poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja – od raznog voća i povrća te žitarica, proteinskih usjeva i drugo. Unatoč tome, hrvatski proizvodi evidentno ne uspijevaju pronaći put niti do tržišta EU za koje više ne postoje carinske barijere nakon ulaska na tržište od 500 milijuna stanovnika.
Naša očekivanja da će se ulaskom na tržište EU stvari okrenuti za ovaj sektor, nisu se ostvarila i nisu nam donijela tako potrebne pozitivne trendove.
Zabrinjavajući negativni trendovi u jednoj od perjanica – trgovini šećera
Naš najznačajniji trgovinski partner u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je Italija, na koju otpada preko 15 posto izvoza, a na ovo smo susjedno tržište izvezli robe u vrijednosti 160,99 milijuna eura. Moramo i u ovom slučaju iznijeti podatke o robama kod kojih ostvarujemo suficit u trgovini s Italijom. To su najvećim dijelom žive životinje, ribe i rakovi, žitarice, uljarice i šećer, a uvozimo voće, povrće i razne proizvode prehrambene industrije.
Od ostalih proizvoda moramo posebno istaknuti šećer koji je godinama bio naš najznačajniji izvozni proizvod. Nažalost, i izvoz šećera pokazuje negativne trendove pa tako od 2016. godine kontinuirano pada. Iako smo tijekom cijelog promatranog razdoblja ostvarivali višak u razmjeni, u 2019. godini dolazi do obrata te smo, prema analiziranim podacima, ostvarili minus od čak 25 milijuna eura, dok je u 2018. godini, u promatranom razdoblju, šećer bio u plusu za 17 milijuna eura. Očito je da je ukidanje kvota na razini EU dovelo do pada konkurentnosti hrvatske industrije šećera, koja je godinama bila perjanica hrvatskog izvoza pa je zanimljivo pratiti u kom smjeru će se dalje odvijati procesi u ovom sektoru proizvodnje.
Potreban zaokret u poljoprivredi
Generalni zaključak je da je hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor sve manje konkurentan te više nema niti količine niti kvalitetu koja bi zadovoljila standarde EU tržišta. Zbog toga je i opravdano razmišljanje stručnjaka SMARTER-a da nam je potreban zaokret i promjena smjera u poljoprivredi.
Veliku agrarnu reformu moguće je napraviti jedino kroz novu strategiju poljoprivrede, koja će uvažavati sve ove činjenice i negativne trendove s kojima smo suočeni već dugi niz godina.
Mi u SMARTER-u u našim smo analizama i kroz našu Strategiju ove negativne trendove već akceptirali. Vjerujemo kako u našoj viziji i strategiji postoje kratkoročna, a posebno dugoročna rješenja koja ove negativne trendove mogu zaustaviti te okrenuti u našu korist. No, potreban je konsenzus cijeloga društva i promjena razmišljanja o poljoprivredi kao socijalnoj kategoriji.
