Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka prošloga su tjedna poljoprivrednicima i udrugama na javnim konzultacijama predstavili prvi nacrt Strateške vizije razvoja poljoprivrede RH nakon 2020. te proces izrade strategije i plan provedbe. Predstavljene su i sektorske analize Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Biotehnološkog fakulteta u Osijeku.
Nakon prezentirane Strateške vizije te rezultata sektorskih analiza, a sada i nakon javnih konzultacija, naša zabrinutost još više raste jer ne vidimo kvalitetne pomake. Upozoravamo i apeliramo da se dokument “Strategija poljoprivrede i Strateške vizije razvoja poljoprivrede RH nakon 2020.” ne bi trebao donositi na ovakav način kako je to do sada prezentirano u javnosti. Naše je mišljenje da je ovaj pristup izradi Strategije, kao i prezentiranju iste, neozbiljan.
Predstavljeni su veliki općeniti ciljevi bez konkretnih brojki. Nije bilo govora o novim i modernim poslovnim modelima te proizvodnjama kroz ideje kako ju povećati kroz tone proizvedene robe, kako povećati vrijednost proizvodnje, potaknuti novo zapošljavanje, krenuti u osvajanje novih tržišta ili kako investirati na pametan visokotehnološki način.
Vizija i ciljevi Svjetske banke
Stručnjaci Svjetske banke upoznali su poljoprivrednike s Vizijom hrvatske poljoprivrede koja kaže:
„Proizvoditi više visokokvalitetne hrane nutritivne vrijednosti po konkurentnim cijenama, na održiv način proizvodnje i upravljanja prirodnim resursima u promjenjivoj klimi koja će doprinijeti poboljšanju kvalitete života na ruralnom području i povećanju broja zaposlenog ruralnog stanovništva“. Nastavili su: „Transformirati poljoprivredno-prehrambeni sektor na klimatski pametan način“. Teško da bi bilo tko mogao imati primjedbe na ovakvu uopćenu Viziju hrvatske poljoprivrede jer je ona primjenjiva i za sve zemlje na ovom planetu.
Pritom su prezentirana i četiri strateška cilja, a to su: povećati produktivnost i klimatsku otpornost poljoprivredne proizvodnje, jačati konkurentnost poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambeni sistem, obnoviti ruralno gospodarstvo i poboljšati životne uvjete (kvalitetu života) u ruralnom prostoru te poticati poljoprivredne inovacije u hrani.
Svaki od navedenih ciljeva jest hvale vrijedan, ali i pristaje svakoj zemlji u svijetu. A za utvrđivanje ovakvih općenitih konstatacija, rad od godinu dana uz velike utrošene iznose jest nepotreban.
SMARTER od početka apelira na nedostatke dokumenta
Ovim predstavljanjem i javnim konzultacijama iskazana je namjera uključivanja svih dionika u svaku fazu projekta. Dijagnostičko izvješće bilo je predstavljeno udrugama proizvođača i ostalim dionicima još u srpnju 2019. godine u Ministarstvu poljoprivrede, a javne konzultacije održane su prošlog tjedna u Pazinu, Dugopolju, Zagrebu i Osijeku. Ministarstvo je iznijelo podatak da je najveći dio analitičkog posla odrađen i da trenutno sve prikupljene podatke pretvaraju u smjernice za buduće djelovanje.
Kada je Ministarstvo poljoprivrede u ljeto ove godine objavilo dokument Svjetske banke pod nazivom „Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj“, u SMARTER-u smo vrlo pomno proučili njihovu tzv. dubinsku analizu te smo objavili niz komentara na taj dokument. I tada smo izrazili ozbiljnu zabrinutost za budućnost hrvatske poljoprivrede, s obzirom na zaključke koji su iznijeti u spomenutoj analizi. Također smo, nakon okruglog stola održanog krajem kolovoza, prvi izašli sa stavom da većina hrvatskih stručnjaka smatra i upozorava da je analiza Svjetske banke nepotpuna, pogrešna i vodi našu poljoprivredu u krivom smjeru.
Sektorske analize Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Biotehnološkog fakulteta u Osijeku površne
Profesori spomenutih fakulteta napravili su analize lanaca vrijednosti u većini glavnih podsektora, ali ne i za sve najznačajnije poljoprivredne proizvodnje. No, većina tih analiza je, prema našem mišljenju i izračunima, potpuno pogrešna. Sve se na kraju svelo na pojednostavljen zaključak da u lancu svi previše zarađuju osim poljoprivrednog proizvođača koji bi trebao dobiti barem dio zarade ostalih.
Nije poznat način izračuna prezentiranih marži, ali su zaključci definitivno začuđujući. Prilike i preporuke su također toliko općenite, a u nekim slučajevima i potpuno pogrešne, a poneke i u suprotnosti s pravilima Zajedničke poljoprivredne politike te sklopljenih trgovinskih politika.
Uglavnom, one su rađene na bazi ankete koju su trebali popuniti poljoprivredni proizvođači, čiji odaziv je bio vrlo slab pa se do njih dolazilo upitnim kanalima. Tako smo recimo za ratarstvo dobili sljedeće preporuke naših sveučilišnih profesora: povećanje skladišnih kapaciteta, prerada i finalizacija proizvoda, udruživanje proizvođača u udruge/zadruge, vođenje u proizvodnju alternativnih usjeva (primjerice pir, heljda), dodatno obrazovanje (cjeloživotno učenje) ratarskih proizvođača, povećanje prinosa i kvalitete – pod utjecajem klimatskih promjena.
Vjerujemo da bi profesori, samo da su uzeli bilo koji diplomski rad svojih studenata, a kamoli koji znanstveni, sigurno dobili daleko bolje analize, preporuke ili prilike. Na samim javnim konzultacijama iznijeti su primjeri napravljenih analiza u Ministarstvu poljoprivrede ili pod njegovim pokroviteljstvom, a koje ove sektorske analize nisu uopće uzele u obzir.
Nakon ovakvih površnih, parcijalnih i neusklađenih analiza, nije nam jasno kako će u konačnici izgledati Strategija poljoprivredne proizvodnje.
SMARTER izradio dubinsku analizu
Tvrtka SMARTER je, s velikim timom stručnjaka iz područja poljoprivrede, ekonomije, demografije, prava i ostalih značajnih sektora, Ministarstvu poljoprivrede, kao i Svjetskoj banci, dostavila svoju Viziju poljoprivredne proizvodnje na preko 100 stranica, s točno utvrđenim strateškim ciljevima, SWOT analizom svih podsektora te vrlo jasno analiziranim tržišnim uvjetima. Posebno smo radili na jasnim ciljevima (koji su kvantitativno izraženi) za glavne podsektore u poljoprivredi i sa setom realnih i tržišno utemeljenih mjera, pomoću kojih je ove ciljeve moguće i ostvariti, uz konsenzus svih dionika.
Do svih navedenih podataka u našem strateškom dokumentu došli smo na temelju analiza naših stručnjaka, rasprava, radionica i okruglih stolova sa stručnjacima iz svakog podsektora, predstavnicima udruga te proizvođačima. Stručne rasprave i analize provodili smo kroz duži vremenski period, s ciljem pronalaženja kvalitetnih rješenja. Izradili smo i posebne analize najvrjednijih resursa u poljoprivredi – poljoprivrednom zemljištu, kao i duboku demografsku analizu. O ovim problemima Svjetska banka se uopće do sada nije očitovala.
Smatramo da je Hrvatska sa svim svojim resursima i potencijalima dužna osigurati uvjete da se proizvede hrana za svoje stanovnike, odnosno uvjete da od svog rada u poljoprivredi mogu dobro živjeti na ruralnom prostoru. Oni će itekako štititi i čuvati svoj prostor kad će na njemu imati osigurane uvjete rada i uvjete proizvodnje. Na našim selima se živjelo od poljoprivrede, ljudi su uvijek prvo ulagali u staju jer su znali da će im zarada od takvog rada omogućiti i kvalitetno stanovanje te ceste i škole, ali i ostalu infrastrukturu. Ne znamo zašto bi danas trebalo biti drugačije.
