Rekordan izvoz svinjetine i rajčice u EU, oporavak proizvodnje žitarica, a gdje je Hrvatska?
Zbog širenja afričke svinjske groznice u Kini, izvoz svinjskog mesa iz EU trebao bi biti 20 posto veći od prošlogodišnjeg do kraja 2019. godine. Unatoč suši u brojnim zemljama tijekom ljeta, očekuje se da će se proizvodnja žitarica u EU oporaviti u odnosu na prošlogodišnji minimum te da će u konačnici biti veća za osam posto u odnosu na 2018. godinu. Ovo su glavni zaključci najnovijeg kratkoročnog izvještaja o poljoprivrednim tržištima EU-a, koji je Europska Komisija objavila početkom listopada.
Ratarske kulture
Kratkoročna analiza EK pokazuje da bi, unatoč izuzetno vrućem i suhom ljetu, proizvodnja žitarica u EU trebala dosegnuti 312 milijuna tona za 2019./20. Suša je djelomično utjecala na proizvodnju kukuruza pa su procjene da će njegova proizvodnja biti za oko četiri posto manja te će iznositi 66,5 milijuna tona. Nasuprot tome, proizvodnja pšenice i ječma trebala bi se povećati, odnosno dosegnuti 145 milijuna tona (što je povećanje od 12,5 posto u odnosu na sezonu 2018./19.)
Očekuje se da će proizvodnja uljarica u EU tijekom 2019./20. dosegnuti sedmogodišnji minimum od tek 29,7 milijuna tona, zbog loših vremenskih uvjeta. Pad proizvodnje uljarica posebice se odnosi na uljanu repicu, koja je smanjena zbog loših vremenskih uvjeta tijekom sjetve, kao i zbog smanjenja zasađenih površina. Očekuje se da će se proizvodnja uljane repice u EU smanjiti za 16 posto u odnosu na prošlu godinu.
Što se tiče šećera, površina pod šećernom repom u EU tijekom sezone 2019/20 smanjila se za gotovo pet posto zbog iznimno niskih otkupnih cijena. Očekuje se da će se proizvodnja šećerne repe u EU stabilizirati na 119 milijuna tona u sezoni 2019./20., što je blizu prošlogodišnje razine, dok se procjenjuje da bi proizvodnja šećera mogla iznositi oko 17,5 milijuna tona.
Konzultantska tvrtka Smarter procjenjuje da će se, unatoč smanjenju ratarskih površina u Hrvatskoj u 2019. godini, što je najviše uvjetovano padom površina pod uljanom repicom i šećernom repom, proizvodnja ratarskih kultura znatno povećati uslijed viših prinosa te rasta površina pod kukuruzom i sojom. Tako se ukupna proizvodnja svih ratarskih kultura procjenjuje na nešto više od 5 milijuna tona. Od toga je i dalje najrasprostranjenija kultura kukuruz, na gotovo 290.000 ha, a očekuje se rast proizvodnje od 26 posto na količinu od 2,7 milijuna tona. Također su rasle proizvodnja ječma, za 12% i pšenice, za 2%.
Što se tiče uljarica, izuzetno dobre rezultate bilježi soja, čija proizvodnja raste u kontinuitetu te se njene žetvene površine sve više šire pa su u sezoni 2018/2019 dostigle gotovo 80.000 ha. Pritom će proizvodnja rasti za 36 posto na 330 tisuća tona. Kao i u ostalim zemljama EU, i u RH pada proizvodnja uljane repice i šećerne repe.
Naše procjene govore o padu proizvodnje uljane repice za 26% jer su žetvene površine smanjene za više od 10.000 ha, dok je šećerna repa posijana na manje od 11.000 ha, što je veliko smanjenje od čak 19 posto, ali će zbog rasta prinosa smanjenje proizvodnje biti nešto ublaženo te će proizvodnja dostići oko 750.000 tona. To predstavlja smanjenje od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kao i EU, proizvođači uljarica i šećerne repe u Hrvatskoj bili su izloženi lošim vremenskim uvjetima, ali i promjeni uvjeta upotrebe zaštitnih sredstava za ove kulture. Zaštitna sredstava koja su se upotrebljavala u EU značajno su ograničena, što dovodi i do značajno slabijih prinosa te ukupne proizvodnje. Apsurd je da će se ti poljoprivredni proizvodi uvoziti iz drugih zemalja gdje ne postoje ograničenja u pogledu upotrebe zaštitnih sredstava kao u EU.
Mi u Smarteru smatramo kako su proizvođači nezadovoljni otkupom, zbog smanjenog hektolitra pšenice, a do čega je došlo zbog loših vremenskih uvjeta, što je utjecalo i na smanjenje cijene pšenice. Zbog vremenskih okolnosti došlo je do pomicanja termina žetve više ratarskih kultura (ječma, pšenice) u isto vrijeme, što je velikim ratarima stvaralo problem korištenja ukupnog kapaciteta mehanizacije tijekom žetve te je ona obavljana i noću, uz znatno veće troškove rada.
Došlo je do određenog smanjenja proizvodnje uljane repice, čije će hektare u proizvodnji nadoknaditi soja, odnosno suncokret. Kukuruz će biti najbolja kultura u ratarskoj proizvodnji 2019. godine, ali postoji realni strah od pada cijena.
Maslinovo ulje, povrće, voće
Kada je riječ o maslinovom ulju, iako se očekivala lošija godina za proizvodnju u Španjolskoj, nešto bolji rezultati i oporavak proizvodnje u Italiji, Grčkoj i Portugalu, utjecat će u konačnici na stabilnost proizvodnje u EU. Ukupna proizvodnja maslinovog ulja trebala bi iznositi oko 2,1 milijuna tona, a zahvaljujući dostupnim zalihama u EU, izvoz maslinovog ulja trebao bi dostići visoku razinu te biti veći za sedam posto u odnosu na petogodišnji prosjek.
Predviđanja Europske komisije pokazuju da proizvodnja rajčica raste. Tako bi prema ovoj analizi, ukupna proizvodnja rajčice u EU trebala iznositi 16,8 milijuna tona, što je povećanje od četiri posto u odnosu na 2018. Porast je uglavnom vođen rastom proizvodnje rajčice za preradu, koja se povećala za šest posto. To se odražava na pojačanu trgovinu prerađenom rajčicom, a očekuje se da će se izvoz iz EU povećati za 33 posto u 2019. godini.
Proljetni mraz u Poljskoj, najvećem europskom proizvođaču jabuka, doveo je do velikog smanjenja proizvodnje jabuka, što je rezultiralo padom proizvodnje od čak 18 posto na razini cijele EU. Ipak, zahvaljujući visokoj proizvodnji u prethodnoj godini, očekuje se da će izvoz prerađenih jabuka u EU biti velik za 2019. godinu (11 posto iznad prosjeka).
Što se tiče proizvodnih rezultata u proizvodnji voće i povrća u Hrvatskoj, Smarter procjenjuje da će proizvodnja povrća biti u blagom porastu dok će voće zabilježiti blagi pad proizvodnje.
Kod povrća u RH najveći rast bilježi proizvodnja paprike i kroz veće proizvodne površine i količine ukupne proizvodnje. Očekuje se proizvodnja od 17.800 tona paprike, što je 24 posto više od prethodne godine. Raste i proizvodnja krumpira za 8 posto na gotovo 165.000 tona, te luka i češnjaka za 10 posto. Za razliku od EU, u Hrvatskoj se ove godine smanjuje proizvodnja rajčice na otvorenom za 13 posto te krastavaca i kornišona za 16 posto, tako da će proizvodnja rajčice pasti ispod 19.500 tona.
Za razliku od proizvodnje povrća, kod kojeg ipak postoji kontinuitet blagih pozitivnih trendova, proizvodnja voća u Hrvatskoj od ulaska u EU pada ili stagnira, ovisno od vremenskih uvjeta. Tako se u 2019. očekuje blago smanjenje proizvodnje u odnosu na godinu prije. No, nažalost, najveće smanjenje očekuje se kod najznačajnijih voćnih vrsta: jabuke (16%), višnje (16%) te mandarine (12%).
Urod ranog voća (jagode, trešnje) značajno je podbacio (od 80 do čak 90 posto), zbog velikog broja kišnih dana tijekom svibnja, a nedovoljan cvat i slabije oprašivanje te nemogućnost primjene zaštitnih mjera, utjecat će na smanjeni urod jesenskih kultura. Procjene govore da možemo očekivati proizvodnju jabuka od oko 75.600 tona, a mandarina 41.000 tona.
Temeljem ovakvih proizvodnih rezultata, možemo očekivati još značajniji uvoz voća i povrća.
U proizvodnji voća i povrća izražen je problem nedostatak radne snage, što će izazvati porast cijene sata rada, a time i troškova proizvodnje.
Stočarstvo
U EU otkup mlijeka raste, kod nas se pad nastavlja
Što se tiče mliječnog sektora, otkup mlijeka u EU-u trebao bi lagano rasti u 2019. godini i dostići 158 milijuna tona (što je 0,5% više u odnosu na prošlu godinu). Izvoz obranog mlijeka u prahu procjenjuje se na 950.000 tona (što je povećanje od 16 posto u odnosu na 2018. godinu). Sveukupno, očekuje se da će se izvoz EU mliječnih proizvoda u 2019. godini povećati za 5%.
Očekuje se da će bruto proizvodnja govedine u EU smanjiti za gotovo 1 posto u 2019. godini. Ipak, postoje važne razlike među državama članicama. Ukupni trend pada stada krava dojilja potvrđen je u glavnim zemljama proizvođačima. Pristup novim tržištima i povećanje volumena izvoza postojećim partnerima, doveli su do očekivanog povećanja izvoza govedine iz EU za 8 posto u 2019. godini.
Širenje afričke svinjske groznice u Kini dovelo je do porasta potražnje za svinjskim mesom podrijetlom iz EU. Očekuje se da će se izvoz svinjskog mesa u EU povećati za 20 posto u 2019. godini u odnosu na prošlu godinu. Kako je proizvodnja u EU ostala stabilna, uglavnom zbog smanjenih rasplodnih stada i ograničenja zbog strožih standarda u zaštiti okoliša. U 2020. godini očekuje se rast proizvodnje na tržištu EU, dok će potražnja iz Kine nastaviti rasti.
U 2019. godini proizvodnja peradi u EU će nastaviti rasti, a očekuje se povećanje od 2,5 posto zahvaljujući dobroj domaćoj i međunarodnoj potražnji. Uz to, rast bi se trebao nastaviti u 2020. godini, zbog sve izraženijih potrošačkih trendova odnosno rasta potrošnje mesa i proizvoda od mesa peradi.
Predviđanja EK pokazuju da bi ukupna potrošnja mesa po glavi stanovnika mogla biti manja za 0,5 posto na kraju 2019. godine.
U Republici Hrvatskoj, Smarter procjenjuje i dalje nastavak negativnih trendova u stočarstvu. Od ukupne poljoprivredne proizvodnje, stočarska proizvodnja doživjela je najveće i kontinuirano smanjenje koje nije zaustavljeno u posljednjih 10 godina.
Najveći izazovi su i nadalje u sektoru mlijeka. Proizvodnja mlijeka kontinuirano se smanjuje od ulaska u EU te je 2018. godine proizvedeno samo 453.458.230 kg mlijeka. U prvih šest mjeseci ove godine bilježimo smanjenje od novih 4,3 posto. Samodostatnost u proizvodnji mlijeka je ispod 50 posto. Do kraja godine procjenjujemo da će proizvodnja mlijeka pasti za 5 posto u odnosu na 2018 godinu, na 425 milijuna kg mlijeka, koje će manje od 6.000 proizvođača isporučiti na preradu. Kod proizvodnje govedine i pilećeg mesa procjenjujemo stagnaciju.
U proizvodnji svinjskog mesa se može očekivati rast od 1,6 posto, što evidentno nije dovoljno s obzirom na veliki potencijal koji donosi rast potražnje za svinjskim mesom, koji je u EU prisutan i zbog povećanog izvoza u Kinu i širenja afričke svinjske kuge u velikom broju zemalja koje su veliki proizvođači svinjskog mesa.
