Proizvodnja voća i povrća u 2019. ponovo pokazala ranjivost sektora poljoprivrede

shutterstock_633563996

Hrvatska proizvodnja voća i povrća u 2019. godini, nakon rekordnih proizvodnji iz 2018. godine, ponovo je pokazala svu ranjivost ovog sektora, zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u ovu proizvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama.

Rezultati u proizvodnji za 2019. godinu, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, nisu optimistični i pokazuju kako je primjerice proizvodnja jabuka u usporedbi s 2018., ostvarila manju proizvodnju i to za gotovo 29.500 tona. Proizvodnja jabuka je godinu ranije bila visokih 93.467 tona, da bi u prošloj godini ponovo pala i to na 64.002 tona, što je u postotku gledano manje za preko 30 posto. 

Podaci DZS pokazuju i da je smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća. Tako je pad kod lubenica bio 7.387 tona, kupusa (bijeloga i crvenoga) za 5.536 tona, paprike za 4.891 tonu, krastavaca i kornišona za 1.506 tona, luka i češnjaka za 1.200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule, za 325 tona, salate za 272 tone.

Kod voća su pad u proizvodnji imale šljive za 5.084 tone, višnje i trešnje za 2.570 tona, kruške za 1.091 tonu, te orasi za 356 tona.

Rast proizvodnje

Analiza podataka DZS pokazuje da je do povećanja proizvodnje došlo kod mandarina za 4.430 tona, bresaka i nektarina za 798 tona, marelica za 614 tona, jagoda za 349 tona, lješnjaka za 212 tona, smokava za 45 tona. No, kada se gleda količinski, taj rast i nije toliko velik niti pokazuje da se radi o dugoročnom, planskom povećanju ovih proizvodnja, nego ponovo ukazuje na sporadičnost – odnosno da ovim većim proizvodnim količinama možemo ponajprije zahvaliti prije svega povoljnim klimatskim uvjetima koji su utjecali na veći urod ovih vrsta.

Kada je riječ o povrću, veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1.769 tona, cikle za 1.153 tone, graha za svježe zrno za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018. godinom, ostvarile povećanu proizvodnju i to za 4.491 tonu.

Valja istaknuti da su podaci o proizvodnji voća i povrća manji i treba ih gledati s određenom rezervom jer Hrvatska ima i dosta veliku neregistriranu proizvodnju, onu koja se odvija i prodaje kroz sivo tržište. Dosta povrća i voća se proizvodi kroz ekstenzivnu proizvodnju koje nema u evidenciji DZS pa se kod pojedinih sorti voća i povrća mogu procijeniti nešto veći proizvodni rezultati.

U povrću samodostatnost na 65 posto

Samodostatnost proizvodnje povrća u Republici Hrvatskoj na razini je 65 posto, a posljednjih godina proizvodnja svih kultura povrća održava se na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, dok smo blizu samodostatnosti u proizvodnji kupusa. Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus 18%, luk i češnjak 14%, rajčica 13%, lubenice i dinje 12%, paprika 9%, a na ovih pet kultura otpada preko 65 posto ukupne komercijalne povrtlarske proizvodnje za tržište.

I novi podaci pokazuju da proizvodnja povrća oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilika ili interesu proizvođača za proizvodnju pojedinih povrtlarskih kultura.

Stručnjaci SMARTER-a procjenjuju kako udio povrtlarstva raste u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali ne dovoljno te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 ha, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću.

Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto. Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.  

Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača.

Fragmentirana proizvodnja smanjuje dostupnost tržišta, zbog čega je potrebna bolja vertikalna integriranost, a u proizvodnji su prinosi niski, dok smo tehnološki na niskim granama i nema dovoljno suvremenih praktičnih znanja. Važno je naglasiti da imamo nedovoljno površina s navodnjavanjem i uređenim vodnim režimom, a prevelik je udio sivog tržišta.

Voćarstvom se bavi preko 100.000 gospodarskih subjekata

Analize SMARTER-a u sklopu Strategije, koju je izradila skupina stručnjaka, pokazale su kako Hrvatska ima prirodne preduvjete za kvalitetnu proizvodnju raznolikih voćnih kultura, no proizvodnja kontinuirano pada količinski i vrijednosno. I zadnji podaci koje donosimo pokazuju kako se ovaj trend nastavio i u 2019. godini.

Ukupna površina pod voćnim kulturama u 2016. godini bila je 35.458 ha, a najvažnije voćarske kulture su mandarina (40% udjela u proizvodnji), jabuka (34%), šljiva (7%), višnja (6%), itd.

Od ukupno korištene poljoprivredne površine (1,25 milijuna ha) pod voćnjacima je 2,84%.

Kontinuirano raste i uvoz voća na koji smo u 2019. godini potrošili 211.071.913 eura, a negativna vanjskotrgovinska bilanca skočila je na čak 171.273.368 eura. Uvoz voća nam je prošle godine porastao 12 posto, dok je izvoz stagnirao pa nam je pokrivenost uvoza izvozom voća samo 19 posto.

No, u 2019. godini obzirom da je urod jabuka bio dobar, ostvarili smo pozitivnu količinsku vanjskotrgovinsku bilancu jabuka za 20.337 tona, no u vrijednosti imamo i dalje negativnu bilancu, što govori da izvozimo robu lošije kvalitete (industrijsku jabuku), a uvozimo skuplju jabuku specifičnih sorti, eko jabuke i visoke klase.

Voćarstvom se bavi preko 100.000 gospodarskih subjekata, manje od 0,3 hektara po gospodarstvu.

I ovu proizvodnju odlikuju vrlo niski prinosi po hektaru i to gotovo kod svih voćarskih kultura u usporedbi s referentnim zemljama. Vrlo mala površina voćnjaka je pod navodnjavanjem, zaštitom protiv tuče i mraza, a Hrvatska je po potrošnji voća po stanovniku ispod europskog prosjeka. Zbog sveg navedenog, proizvodnja voća zadovoljava samo 50% domaćih potreba.

Zaokret u poljoprivredi

Pred voćarima i proizvođačima povrća ovih dana su novi izazovi. Izuzetno sušna i topla zima uvjetovala je rano cvjetanje voća, a nekoliko naleta zimskih uvjeta i mraza proteklih dana izazivaju strah da bi niske temperature ponovo mogle utjecati na uništavanje voćki u cvjetanju i posljedično nisku proizvodnju tijekom sezone. I ovaj tjedan su noćne temperature  znatno ispod ništice i bez anti frost sustava, mnogi voćnjaci imat će štetu od mraza.

Sadašnja pandemija korona virusa, o čijim utjecajima danima pišemo, vjerojatno će pridonijeti tome da će domaći proizvođači sada imati priliku svoje voće i povrće lakše plasirati na domaće tržište (zbog prekida niza lanaca opskrbe u svijetu), što je naravno prilika za domaće proizvođače. No, već sada u Hrvatskoj se stvara novo „pomodarstvo“ otvaranja raznih skupina za dostavu na društvenim mrežama kao novog kanala prodaje voća i povrća.

Iako podržavamo nove trendove, stručnjaci SMARTER-a smatraju kako je sada važno da se poboljša organizacija i opskrba tržišta te da se proizvođači bave proizvodnjom, a kroz bolju organizaciju otkupa, domaće voće i povrće koje dolazi pokušamo što bolje pozicionirati na policama trgovina. Dostavno „pomodarstvo“ oduzima previše energije i snage i može biti ambulantni način prodaje, no smatramo kako će ova kriza, koja će posljedično utjecati na gospodarstvo, brzo financijski iscrpiti potrošače (zbog rasta nezaposlenosti, usporavanja gospodarstva, pada prihoda i sl.) te je bolja opcija organiziran otkup, dostava kvalitetnog domaćeg voća i povrća kroz trgovinu.

Uvjereni smo da je ovo prilika koju je potrebno iskoristiti da sve one manjkavosti o kojima pričamo kada je riječ o proizvodnji voća i povrća, jakim zaokretom i promjenom poslovnog modela promijenimo i iskoristimo ovu krizu za ozbiljnu revitalizaciju naših proizvodnji.

Povezane objave

Leave a comment

Together we are Smarter

SMARTER
info@smarter.hr
Radnička cesta 39
10000 Zagreb, Croatia
+385 1 6132 130