Korona virus uzrokuje sve teže ekonomske posljedice zbog čega se diljem svijeta od Kine, SAD-a pa i EU, pripremaju paketi mjera za ublažavanje posljedica za gospodarstvo. Svaka država ima svoj pristup, no svakako se prvo analiziraju sektori koji su najviše ugroženi i kojima treba hitno pružiti neku vrstu državne intervencije.
Tako EU već razrađuju detaljnije preporuke za niz mjera koje će biti izrađene i ponuđene državama kako bi se pomoglo industrijskim sektorima koji su najviše pogođeni posljedicama uzrokovanim širenjem virusa. Osniva se Fond težak 25 milijardi eura iz postojećih izvora kako bi se odgovorilo na aktualnu gospodarsku krizu.
Udar na hrvatski turistički sektor
Kako je već sada jasno da će ova novonastala situacija imati veliki utjecaj na turistički sektor, ove će mjere, na kojima se radi, biti posebno interesantne za Hrvatsku ako se ne uspije u idućih nekoliko tjedana obuzdati pandemija korona virusa. Očekuje se da će ovaj tjedan i Europska središnja banka (EIB) objaviti svoje mjere kao oblik poticaja gospodarstvima eurozone. Analitičari se uglavnom slažu kako su ciljane mjere za pojedine sektore važne, ali da će biti nužno ići i iznad toga, tj. kroz koordinirane fiskalne poticaje.
Jedan veliki broj članica Europske Unije priprema programe kojima bi se trebalo pomoći kompanijama koje su se našle u nevolji i s nedostatkom novca. Među razmatranim mjerama nalaze se primjerice jeftiniji krediti uz subvencije države, porezne olakšice ili odgode plaćanja poreza. Predlažu se i dodatne mjere kojima država pomaže radnicima koji su privremeno zbog širenja pandemije na skraćenom radnom vremenu, ali se radi i na mjeri produžavanja vremenskog roka u kojem se neki kredit proglašava neotplativim. Tim se mjerama želi omogućiti tvrtkama da kratkoročno i odmah dobiju mogućnost prilagodbe poslovanja u novonastalim uvjetima.
Poremećaji u opskrbi hranom u EU i Hrvatskoj
Veliko je pitanje, ako dođe do daljnjeg širenje korona virusa, kakvi mogu biti utjecaji na prehrambenu industriji i poljoprivredu Hrvatske te opskrbu hranom našeg tržišta. Postavlja se pitanje u kolikoj mjeri možemo u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja u Hrvatskoj čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem još jačih posljedica uslijed ove globalne zdravstvene krize, koja sada već ima direktne posljedice i na gospodarstvo.
Poznato je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i ovisna je o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Većinu tih proizvoda ne može se proizvesti u kraćem roku, a zbog ove situacije mogla bi biti otežana i nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju. Uvijek se u ovakvim situacijama postavlja i pitanje da li je ovo možda i prilika, odnosno možemo li u ovim uvjetima potaknuti povećanje domaće proizvodnje.
Zaključak je kako je to možda moguće kod nekih vrsta proizvodnje, ali najčešće se ovakvi zaokreti ne mogu napraviti u nekom kratkom roku.
S druge strane, postoji i ogromna opasnost prelijevanja, odnosno dotoka viškova roba iz zemalja EU, koje su nakon ruskog embarga još od 2014. godine preusmjerile svoj izvoz prema kineskom tržištu. Obzirom na to da je kineski izvoz pao u prva dva mjeseca ove godine za više od 17 posto, a isto tako je smanjen i uvoz na to veliko i brzorastuće tržište jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala velike poremećaje u svjetskim nabavnim lancima i gospodarskim aktivnostima. Procjenjuju se kako će udari na kinesku ponudu i potražnju negativno utjecati na globalne nabavne lance još mjesecima. Zbog toga postoji strah da će dio roba, koju EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, u končanici stignu i na naše tržište. To može dovesti do novih poremećaja i pada konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije.
Pad cijena hrane na globalnom tržištu
Nove okolnosti na globalnom tržištu su već primjetne, budući da postoji i pritisak na pad cijena pojedinih roba zbog štednji koje su svojstvene ovakvim kriznim situacijama. O tome svjedoči i aktualno izvješće agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koja ukazuje na pad cijena hrane na svjetskim tržištima zbog bojazni da će epidemija zakočiti globalnu potražnju.
Na naše tržište i trgovinu posebnu pažnju treba usmjeriti na situaciju u susjednoj Italiji, u kojoj se korona virus najbrže širi. Naime, od pristupanja Hrvatske EU, susjedna Italija je jako brzo postala naš glavni trgovinski partner u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. U ukupnoj vrijednosti izvoza, 16 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza odlazi na tržište Italije. U 2019. godini možemo procijeniti da će konačni izvoz hrane i poljoprivrede na tržište Italije biti oko 350 milijuna eura. Istodobno, kroz godine je značajno narastao i uvoz hrane iz Italije u Hrvatsku, tako da u ukupnom uvozu, odmah nakon Njemačke koja je prvi uvoznik poljoprivrede i hrane, slijedi Italija s udjelom od 12 posto u vrijednosti od oko 385 milijuna eura.
Vjerojatno najveći negativni utjecaj mogao bi biti u trgovini, odnosno izvozu ribe. Godišnje se iz Hrvatske u Italiju izvozi preko 50 milijuna eura svježe ili zaleđene ribe. Najveći izvoznik je Cromaris poduzeće iz sustava Adris grupe, koja je već pogođena i na turističkom segmentu svog poslovanja.
Hrvatska u Italiju već godinama izvozi junetinu u godišnjoj vrijednosti od gotovo 15 milijuna eura. Proizvođači junećeg mesa udruženi u udrugu Baby Beef izvoze žive životinje i na Bliski istok, najviše Libanon, ali izvoz u Italiju im je značajan i na tom tržištu postižu daleko bolju cijenu.
Treći proizvod koji je značajno prisutan u izvozu na talijansko tržište je šećer. Šećer je godinama bio naš najznačajniji izvozni proizvod s velikim udjelom izvoza u Italiju, gdje je završavalo šećera i preko 10 milijuna eura. Toliko procjenjujemo da je bio i izvoz šećera u Italiju 2019. godini.
Uvoz iz Italije
Hrvatska iz Italije uvozi široku paletu proizvoda od mesa i svinjetine, piletine i govedine do tjestenine, umaka, kečapa, kao i raznih vrsta proizvoda na bazi rajčice, svježeg voća i povrća, ali i maslinovog ulja i sireva (najviše Mozzarelle i Grana Padano). Ukupni uvoz voća kreće se oko 60 milijuna eura iz Italije, od kuda uvozimo preko 60 milijuna kilograma voća i to najviše grožđa, jabuka te bresaka, trešanja i marelica. Od povrća značajan je uvoz rajčica, paprika te raznih vrsta salata.
Kako do većeg stupnja samodostatnosti
Dramatičnu opservaciju ovih je dana izrekla i njemačka kancelarka Angele Merkel, a koju je potvrdio i njemački ministar zdravstva Jens Spahn, koji su objavili da je izgledan scenarij u kojem bi se zarazilo 60 do 70 posto njemačke populacije (dakle do 58 milijuna ljudi), u slučaju da se brzo ne razvije učinkovito cjepivo.
Njemačka je daleko najveći uvoznik hrane u RH, iz koje uvozimo 15 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 500 milijuna eura. Samo smo mesa, svježeg i rashlađenog, u prvih šest mjeseci 2019. godine uvezli za 50 milijuna eura.
SMARTER stalno naglašava kako je potrebno da Hrvatska u stvaranju svoje prehrambene strategije treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatnosti. Zbog sigurnosnih razloga važno je da budemo sposobni proizvesti hranu za svoje građane jer za to imamo sve preduvjete. Često iz Ministarstva poljoprivrede, kako od sadašnjih, tako i od bivših dužnosnika, dolaze poruke kako samodostatnost nije nikakav prioritet i da smo kroz postojanje zajedničkog EU tržišta dobro zaštićeni te da je sigurnost tržišta hrane, u količini i kvaliteti, u potpunosti osigurana.
Nažalost, Hrvatska se na najgori mogući način suočava s mogućim utjecajima koje ovakva prijeteća pandemija može napraviti, ako uzme veliki zamah u širenju po Europi. Gotovo je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica za koje ne postoji šansa da brzo osiguramo njihovu veću proizvodnju. To je pitanje koje se ovih dana vrti u medijima i stručnoj javnosti, ali naša politka tome ne pridaje dovoljnu važnost.
Različite mjere i prijedlozi
Danas je tjednik Lider predložio 20 mjera, od kojih su neke na tragu naših prijedloga:
- omogućiti otvaranje posebnih kreditnih linija za likvidnost
- olakšati davanje kreditnih programa za obrtni kapital (HBOR, stimulacija poslovnim bankama)
- ispitati mogućnost stimuliranja domaće proizvodnje roba koje bi mogle nedostajati
- osigurati u nabavnom lancu dovoljnu količinu prehrambenih proizvoda za opskrbu stanovništva
- suspendirati Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i kažnjavanje po njemu u lancu opskrbe hranom dok traje opasnost od širenja zaraze
- odrediti da se svježi prehrambeni proizvodi moraju nabavljati iz radijusa od 100 km, sukladno dostupnim količinama.
Smatramo da bi država trebala odmah napraviti plan za one sektore gdje je moguće osigurati interventnu proizvodnju, kao što je proizvodnja jaja, pilećeg mesa i povrća, kod koje možemo brzo postići proizvodne rezultate. Brže rezultate moguće je osigurati i u proizvodnji svinjskog mesa, ali za to je ipak potrebno više vremena i značajna sredstava.
Kod svih ostalih sektora, proizvodni ciklus je znatno duži, a kod voća, maslina i grožđa se radi o višegodišnjim ciklusima. Tako da nam sada preostaje samo nada da će kriza uzrokovana korona virusom trajati što kraće i da neće izazvati tako široke posljedice.
U svakom slučaju, iz ove krize bi svi trebali izvući pouke i zadati si strateški cilj zaokreta hrvatske poljoprivrede u smjeru proizvodnje hrane za svoje potrebe i osiguranje samodostatnosti.
