Izbijanje koronavirusa donijelo je dosad neviđene izazove za funkcioniranje svih vidova našeg života, gospodarstva u cjelini, a značajan utjecaj ima i na poljoprivredno-prehrambeni sektor EU. Na početku krize EU nije pokazala brzinu i snalažljivost koje su zemlje članice očekivale, bilo je dosta nezadovoljstva jer je nedostajala puna solidarnost sa zemljama koje su najviše pogođene pandemijom.
Za poljoprivredno-prehrambeni sektor, koji funkcionira na temelju zajedničkog tržišta, slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala te na postulatima Zajedničke poljoprivredne politike, bila je izuzetno bitna brza reakcija i otklanjanje barijera koja su brojna ograničenja u doba korone nametnula. Nakon brze reakcije i otvaranja zelenih traka, krenuo je nesmetano transport poljoprivrednih i prehrambenih artikala diljem europskih zemalja.
No, poljoprivrednici traže nove mjere i aktivnosti jer se svakim danom sve više vidi da dolazi do smanjenja potrošnje cijelog niza proizvoda, otežanog izvoza i nabave sirovina, te alarmantnog nedostatka radne snage. Traže da Europska komisija poduzme učinkovite mjere kako ne bi ostali bez uroda ili da njihovi proizvodi moraju završiti na otpadu.
Zbog mjera zatvaranja provedenih u EU i širom svijeta, potražnja za hranom brzo se promijenila od početka krize, a zatvaranje restorana, barova i hotela ima izravan utjecaj na proizvođače poljoprivrednih proizvoda i hrane. Hrani kao što su tjestenina, riža, brašno, konzervirano voće i povrće, sve više raste potražnja, što je uvjetovano prelaskom na pripremu obroka i prehranu u kući, dok s druge strane, visoko vrijedni proizvodi poput kvalitetnog mesa, vina i specijalnih sireva – koji se obično konzumiraju u restoranima – bilježe značajno smanjenje potrošnje.
Parlament traži izravnu intervenciju na tržište
Zastupnici u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Europskog parlamenta uputili su pismo europskom povjereniku za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom, tražeći od izvršne vlasti EU da aktivira hitne klauzule i izravno intervenira na poljoprivrednom tržištu.
Iako su do sada poduzete mjere nesumnjivo korisne, one “očito nisu dovoljne”.
Odbor za poljoprivredu EP pozvao je EK da aktivira instrumente za hitne slučajeve, koji su sastavni dio politike zajedničke organizacije tržišta (CMO) te ih što prije iskoristi. Te mjere omogućuju intervencije na tržištu, kao otkup proizvoda kako bi se spriječio pad cijena, potom privatno skladištenje robe i preraspodjelu sredstava u poljoprivrednim sektorima.
Osim toga, zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju i da se iskoristi prethodno neiskorištena rezerva za hitne slučajeve za poljoprivrednike, koja trenutno iznosi 478 milijuna eura i obično se isplaćuje kroz izravna plaćanja. Ta izravna plaćanja trebala bi se usmjeriti poljoprivrednicima koji su posebno teško pogođeni pandemijom.
Pojedini sektori pod posebnim udarom
Budući da se HORECA trenutno zaustavila, a lanci opskrbe i prometa su poremećeni, mnogi poljoprivredni sektori trpe velike gubitke prihoda. Sektor cvijeća posebno je teško pogođen, navodi udruga poljoprivrednih proizvođača Copa-Cogeca, a taj sektor zapošljava oko 760.000 ljudi u cijeloj EU i izgubio je do 80 posto svog prometa.
Na udaru su i sektori voća i povrća, kao i proizvođači govedine, koji također osjećaju posljedice kolapsa ugostiteljstva, dok u isto vrijeme cijene mlijeka padaju.
Kako bi pomogla poljoprivrednicima, EK je 2. travnja predložila širok paket mjera koji uključuje mogućnost odobravanja povoljnih kredita poljoprivrednicima, povećanje predujma za izravne subvencije EU-a i produljenje rokova plaćanja i administrativnih izvještaja tijelima EU.
EK je najavila i mogućnost dodjela državnih potpora u prehrambenoj industriji i šumarstvu.
Prema novom prihvaćenom Privremenom okviru za državnu pomoć, poljoprivrednici sada mogu imati maksimalnu potporu od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, a tvrtke za preradu i marketing hrane mogu imati najviše 800.000 eura. Taj se iznos može nadopuniti de minimis potporom, vrstom nacionalne potpore specifične za poljoprivredni sektor koja se može odobriti bez prethodnog odobrenja Komisije. Nedavno se gornja granica ove pomoći povećala na 20.000 eura (i do 25.000 eura u posebnim slučajevima). To znači da ukupna nacionalna potpora koja se može odobriti po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 120.000 eura (ili 125.000 eura) u privremenom okviru.
Europska komisija je 17. travnja donijela i dodatne mjere kojima je uvela mogućnost isplate predujmova potpora korisnicima u visini do 70 posto za izravna plaćanja, te do 85 posto za potporu mjera u okviru ruralnog razvoja povezanih s površinom i životinjama.
Predujmovi će se moći isplaćivati nakon provedenih administrativnih kontrola te prije obavljenih kontrola na terenu, a koje su ovim uredbama dodatno ublažene uslijed otežane provedbe zbog uvedenih ograničenja u kretanju.
Ostalo je malo novca u proračunu EU-a
Europski povjerenik za poljoprivredu Wojciechowski sudjelovao je na sastanku parlamentarnog odbora za poljoprivredu te s europarlamentarcima razgovarao o mogućnostima daljnjeg djelovanja, a rasprava je bila vrlo napeta.
Wojciechowski je u nekoliko navrata naglasio da EK razmatra sve mogućnosti za dodatnim financiranjem, ali da su raspoloživa sredstva u proračunu EU-a “gotovo iscrpljena”.
“Moramo razmišljati o proračunu”, dodao je poljski povjerenik, ističući kako ima malo prostora za Komisiju da izravno intervenira na poljoprivrednim tržištima, kupnjom određenih roba.
Umjesto toga, povjerenik je predložio korištenje novca iz drugog stupa, gdje je ostalo još oko šest milijardi eura. Takav prijedlog, međutim, teško će podržati sve države članice EU-a, jer su programi ruralnog razvoja korišteni s različitim uspjehom, pa su mnoge zemlje sada na kraju programskog razdoblja uspješno iskoristile mjere ruralnog razvoja i potrošile ta sredstva.
Ovakav stav EK naišao je na oštre kritike mnogih zastupnika u Europskom parlamentu jer smatraju da bi zemlje članice koje nisu dobro odradile svoj posao i kojima je preostalo novca iz drugog stupa imale koristi od toga. Oni koji nisu odradili svoju zadaću do sada bili bi nagrađeni, smatraju.
U pismu koje su poslali, EU zastupnici se zalažu za aktiviranje hitnih rezervi u iznosu od 478 milijuna eura što je manji iznos, ali lakše je raspodijeliti rezerve za slučaj nužde. Te rezerve predlažu da se koriste za mjere uređenja tržišta u vidu povlačenja viškova s tržišta, privatnog skladištenja i slično, no EK za sada nerado koristi te mjere.
Koje mjere ima Hrvatska
Hrvatska je kao pomoć poljoprivrednicima do sada najavila sljedeće mjere:
- Primjena dodatnog mehanizma fleksibilnosti između fondova za povećanje proizvodno vezanih plaćanja ili uvođenje interventnih mjera (Program za poljoprivredu) uz prethodno odobrenje Europske komisije.
- Pomoć sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova (predlaganje novog programa državnih i de minimis potpora).
- Odgoda roka izvršenja ugovornih obveza korisnicima svih investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja.
- Uspostavljanje kreditne linije za obrtna sredstva za sektor poljoprivrede i šumarstva te prerade drva. U suradnji s HAMAG BICROM su do sada uvedeni zajmovi za obrtna sredstva za poljoprivrednike. Radi se o zajmovima u rasponu 1.000 – 25.000 eura, a sredstva se osiguravaju iz Programa ruralnog razvoja u sklopu Mjere Financijski instrumenti ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna.
- Odgoda plaćanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.
- Javni naručitelj će poljoprivredne i prehrambene proizvode naručivati od gospodarskih subjekata, obvezno primjenjujući kriterije koji se odnose na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, veću svježinu ili niže opterećenje okoliša u pogledu kraćeg prijevoza, bez obzira na vrstu postupka javne nabave. U svrhu plasmana istih, Ministarstvo poljoprivrede će izraditi nacionalnu online platformu – digitalnu tržnicu.
- Privremene izvanredne mjere vrijedne 2,5 milijuna kuna, pomoći će malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom, te će se osigurati otkup njihovih tržnih viškova.
- Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima.
U slučaju da se na razini EU donese odluka o mogućnostima trošenja novca iz Programa ruralnog razvoja za pomoć poljoprivrednim proizvođačima, Hrvatska raspolaže s neutrošenim sredstvima iz ovog Programa.
S obzirom da se nalazimo u zadnjoj godini programskog razdoblja 2014. -2020., od ukupno raspoloživih sredstava – 2,4 milijarde eura ili 18,11 milijardi kuna – do kraja prošle godine bilo je raspisanih natječaja za gotovo cjelokupni ovaj iznos.
No, odobreno je bilo 72 posto sredstava, a isplaćeno tek nešto više od 40 posto sredstava.
Razlika između alociranog iznosa za Hrvatsku i odobrenih sredstava je oko 5 milijardi kuna. Jedan dio tih sredstava sigurno će ostati neiskorišten i Agencija za plaćanje i Ministarstvo poljoprivrede bi o tome trebali sada posebno voditi računa, te vidjeti koje su moguće opcije.
Trebalo bi pokušati dio tih sredstava usmjeriti prema poljoprivrednim proizvođačima koji su pretrpjeli veću štetu, ali još više ako to ikako bude moguće, u jačanje proizvodnih kapaciteta kako bi se osnažila poljoprivredna proizvodnja i cijeli lanac opskrbe hranom koji je sada, u uvjetima poteškoća u globalnoj opskrbi, najvažnija karika za opskrbu stanovništva hranom.
