Na konferenciji Slavonika, koja je prošli tjedan održana u Osijeku, organizator konferencije Danijel Koletić iznio je jednu zanimljivu i hvale vrijednu inicijativu. Pozvao je studente agronomskih fakulteta koji su bili gosti konferencije da se uključe u volontiranje kojim bi pomogli starijim poljoprivrednim domaćinstvima da unaprijede svoje poljoprivredno poslovanje. Ideja je da studenti volonteri pronađu na svojim područjima OPG koje vode stariji poljoprivrednici te jedan do dva sata tjedno s njima rade, prenose im informacije što se događa u poljoprivredi, koje su novosti u poljoprivrednoj politici, kako mogu unaprijediti svoje poslovanje. Na taj način bili bi nositelji razvoja i promjena u poljoprivredi i korisni članovi zajednice, dok bi starija domaćinstva imala prilike vidjeti da se neko brine za njih, da im je stalo do njihovog posla. Volontiranje je plemenita aktivnost koja je korisna za one kojima je pomoć potrebna, ali i za mlade volontere, posebno jer razvijaju mnogobrojne vještine koje im kasnije u životu i poslovnom okruženju itekako trebaju.
Moto ovogodišnje konferencije Slavonika bio je “Poljoprivreda i mladi”, a kako je nazočne izvijestila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, broj mladih poljoprivrednika koji imaju manje od 41 godinu u posljednje tri godine veći je za dvije tisuće. Ako se govori o poljoprivrednicima koji imaju manje od 34 godine, takvih poljoprivrednika je oko sedam tisuća i oni se pokazuju uspješniji, lakše koriste nove tehnologije, bolje se umrežavaju, raspolažu s većim stočnim fondom, pokazuju veću otpornost na nepogode i veću produktivnost u odnosu na prosjek hrvatskog gospodarstva, istaknula je ministrica.
No ipak, upozorila je kako zabrinjava podatak da na jednog mladog poljoprivrednika dolazi više od pet koji su stariji od 65 godina, što je “opasnost, ali i prilika za intervenciju u idućem programskom razdoblju, kako bismo osigurali generacijsku obnovu hrvatske poljoprivrede”.
Bez digitalizacije nema moderne poljoprivrede
U Hrvatskoj se, a temeljem regulative EZ, mladi poljoprivrednici smatraju vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do navršene 41. godine. Iz godine u godinu mladi poljoprivrednici se povećavaju u broju, iako je rast i dalje spor. Prema podacima iz registra poljoprivrednika, u 2018. godini bilo je ukupno 22.351 mladih poljoprivrednika, što je 13 posto od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika. Podaci iz poljoprivrednog registra poljoprivrednika pokazuju porast od 4,3 posto u odnosu na 2017. godinu, koji je također zabilježio 3,8 posto u odnosu na 2016. godinu. No, pitanje je da li stvarno imamo rast udjela mladih poljoprivrednika ili je to samo rezultat mjere za mlade poljoprivrednike, koja može iznositi i do 50.000 eura po gospodarstvu. No, kroz ovu mjeru moguće su i manipulacije, odnosno umjetno stvaranje uvjeta na nekom OPG, kako bi se povukli ovi novci pa su potrebne dodatne kontrole.
Zanimljivo je i da više od 31 posto svih farmi u EU vode poljoprivrednici stariji od 65 godina, dok mladi poljoprivrednici predstavljaju samo 6 posto europske poljoprivredne zajednice. Preokret ovog trenda jedan je od najtežih izazova glavne poljoprivredne politike EU. Obnova generacije zapravo je jedan od devet ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. u prijedlogu Europske komisije predstavljenom u lipnju 2018. godine.
Na razini Europske unije, u razdoblju od 2007. do 2020. godine, bilo je predviđeno 15,7 milijardi eura pomoći mladim poljoprivrednicima u okviru 2. stupa ZPP-a, dok je u okviru 1. stupa ZPP za njih u razdoblju od 2014. do 2020. namijenjeno 2,6 milijardi eura. Ovaj bi se iznos u novom ZPP trebao i povećati.
No, treba istaknuti kako je u posljednjemu desetljeću Europska unija izgubila 3,8 milijuna farmi, što znači da se čak tisuću farmi zatvori svakoga dana. Samo su dvije države članice uspješne u poticanju mladih poljoprivrednika, a to su Poljska i Austrija, gdje je postotak mladih poljoprivrednika u ukupnoj populaciji poljoprivrednika iznad 10 posto.
Pada broj mladih poljoprivrednika u EU
Broj mladih poljoprivrednika se, prema zadnjim podacima, smanjio s 3,3 milijuna 2005. godine na 2,3 milijuna 2013. godine, dok se u istom razdoblju ukupan broj poljoprivrednika smanjio s 14,5 na 10,7 milijuna.
I u Republici Hrvatskoj svjedočimo depopulaciji ruralnih područja i odlasku mladih. Zato je sa Slavonike poslana jasna poruka kako bez generacijske obnove, većeg uključivanja mladih u poljoprivredu i digitalizacije, nema povećanja konkurentnosti i produktivnosti hrvatske poljoprivrede, ali ni doprinosa razvoju vitalnih ruralnih zajednica jer je teško očekivati da će mladi poljoprivrednici, bez takvog pristupa, osjećati želju i motiv biti dio sektora poljoprivrede.
Kako napraviti generacijsku obnovu
Mladi studenti agronomije mogli bi na neki način biti premosnica i nositelji malih, ali važnih promjena jer bi svoje znanje i entuzijazam mogli prenositi na starije. Tijekom rasprave, pojedini studenti su i sami iznijeli primjere kako njihovi roditelji, koji imaju OPG, teško prihvaćaju nove ideje i promjene, a ukorijenjeno mišljenje da su stariji iskusniji je naravno dobro, no isto tako stariji poljoprivrednici morali bi slušati što se to događa u svijetu Interneta, novih tehnologija, udruživanja, umrežavanja, povezivanja i primjene novih praksi u poljoprivredi. Zato inicijativa da studenti pronađu u svojim sredinama starija obiteljska gospodarstva i pokušaju im prenositi nove ideje i znanja, zvuči dobro.
Da bi neki student postao volonter dovoljni su pozitivan stav, volja za učenjem, malo kreativnosti i mrvica fleksibilnosti. Puno je razloga zašto netko želi i može volontirati, a najvažnije dolazi od samog pojedinca. Nagrada koja se dobije volontiranjem nije novac, već zadovoljavanje istinske ljudske potrebe za osjećajem korisnosti. Volonteri su ljudi koje pokreću različiti motivi, a zajedničko im je da rade sa zadovoljstvom, vjerujući u misiju koju ispunjavaju. Za sebe dobiju priliku naučiti nešto novo te pritom upoznaju nove ljude, surađuju s osobama koje dijele slične interese i uvjerenja, čine svoju zajednicu ugodnijom za život, kreativno provode slobodno vrijeme, razbijaju monotoniju svakodnevice, isprobavaju svoje sposobnosti.
Volontiranje je zapravo ulaganje slobodnog vremena i truda pojedinca s ciljem dobrobiti drugih, bez očekivanja novčane naknade. Volonterske aktivnosti i djelatnosti unutar civilnog društva vrlo često nude nova rješenja za razvoj zajednice i mogu pridonijeti smanjenju nezaposlenosti s jedne strane, a s druge strane njeguju građanski aktivizam i odgovornost.
Volontiranje preko LAG-ova
Hrvatska danas ima preko 50 LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa) širom Hrvatske koji dobivaju ogromne novce iz Programa ruralnog razvoja, no većina ljudi, ali i stručnjaka danas teško može objasniti koja je njihova stvarna funkcija. Jedna od njihovih aktivnosti (a pojedini LAG-ovi i imaju neke volonterske inicijative), moglo bi biti primjerice i uvođenje mladih studenata agronomije u realni svijet poljoprivrede kroz volontiranje tako da obilaze staračka domaćinstva te se s njima druže, razgovaraju, pomažu im da bolje razumiju svijet današnje poljoprivrede i svih onih prepreka koje im čini otvoreno tržište, ogromna konkurencija iz cijeloga svijeta.
Mladi studenti mogu im biti od pomoći i oko ispunjavanja obrazaca prema institucijama, informiranja oko pojedinih natječaja i različitim mogućnostima ulaganja, ali možda i u pronalaženju radne snage, koje je u poljoprivredi sve manje. Za sve stvari u životu potrebno je znanje, ali ipak snažna emocija i volja da se stvari mijenjaju mogu biti glavni okidač da se dogode promjene.
A mladi su uvijek bili nositelji promjena, no na žalost globalizacija i tranzicija učinili su ih ranjivima i inertnima i možda bi im na neki način trebalo dati prostor da se ponovo dokažu. Zato mi u SMARTER-u podržavamo ideju oko volontiranja mladih studenata i želja nam je da ova poruka s konferencije ne ostane samo poruka već da dobije i svoju primjenu u praksi. Vjerujemo da bi to bio mali korak za bolju poljoprivredu u budućnosti.
