Na tržište hrane snažno utječe cijeli niz faktora. Nesigurnost je vrlo velika i prognoze o kretnju cijena su jako osjetljive. Teško se mogu sa sigurnošću utvrditi svi utjecaji koji će prevladati na razinu cijena kod nas pa i na tržištu EU.
Na kretanje cijena hrane naročito žitarica i uljarice te mesa i mlijeka snažno utječu kretanja na globalnoj razini:
- Stalno povećanje potražnje u velikim ekonomijama u razvoju, ne samo rast potražnje u Kini za nekim vrstama roba, žitaricama, uljaricama, stočnom hranom te nekim vrstama mesa, utječe na uzlazni rast cijena na svjetskom i EU tržištu što se prelijeva i na naše tržište
- Na rast žitarica utječe i velika potražnja američke industrije biodizela
- Rast svjetske populacije
- Rastući troškovi energije
- Rast troškova prijevoza
- Slabe žetve na području velikih proizvodnih bazena u Južnoj Americi, Sjevernoj Americi, dio Zapadne Europe, Rusije koji su bili pogođeni klimatskim ektremima bilo suše, poplave, požari…
- Razine zaliha pojedinih proizvoda na velikim tržištima naročito u Americi
Moramo uzeti u obzir i veliku neizvjesnost oko daljnje razine proizvodnje, trgovinskih tijekova koji mogu biti poremećeni ovisno o daljnjem širenju ili usporavanju pandemije COVID 19. Preventivne mjere koje su uključivale ograničenja putovanja, granične kontrole i karantene mogu dovesti do teških posljedica koje utječu na lanac proizvodnje i opskrbe. Proizvodnja i prerada mesa bili su tijekom prošle godine ugroženi zbog poteškoća pri kupnji proizvodnih inputa, poput hrane za životinje, ograničenja u prijevozu živih životinja, uključujući sezonska ograničenja prelaska granice, pristupa stručnim uslugama i radnoj snazi te ograničenja u isporuci mesa i mesnih prerađevina na tržište. Cijene mesa i mesnih prerađevina također su varirale zbog jaza u ponudi i potražnji, uglavnom zbog panične kupnje na početku pandemije ili ograničenja pri potrošnji u segmentu ugostiteljstva. To je dovelo do povećanja potrošnje nekih vrsta mesa koji se više troše u kućanstvu kao piletine i svinjetina, a pada potrošnje junetine i janjetine koje se troše više u HORECA kanalu.
Na cijene hrane na Hrvatskom tržištu utječu osim globalnih kretanja, kupovna moć per capita koja je prema Eurostata u 2020 godini bila za 45% manja u odnosu na EU prosjek. Za razliku od kupovne moći stanovništva, cijene hrane na tržištu Hrvatske su niže u odnosu na prosjek samo 6 posto. Cijene hrane otkupu su realno i niže jer moramo uzeti u obzir da Hrvatska u odnosu na druge zemlje EU ima viši PDV na hranu.
Također na kretanja cijene hrane lokalno naročito na obalnom cijelu naše zemlje, snažno djeluje i povećana potrošnja uslijed rasta turističke potrošnje. Tako su cijene pojedinih proizvoda naročito voća i povrća na tržnicama u priobalju čak i višestruko više nego na kontinentu. Potrošnja 2021 godine značajno raste te je znatno premašila rekordnu 2019 godinu. Tako da je i potrošnja u trgovini na malo rasla cijelu ovu godinu i veća je 7,6 posto u odnosu na 2019 godinu. Vidljivo je da su se turisti ali i građani RH opredijelili za veću potrošnju i da im je potrošnja nakon pandemije u fokusu. Dugo su bili zatvoreni, a i štednja je narasla.
U poljoprivrednoj proizvodnji rastom cijena posebno su pogođeni proizvođači mesa, naročito svinjetine i proizvođači mlijeka.
Analizom i usporedbom trendova sirovina za stočnu hranu vidljivo je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do enormnog rasta cijena posebice kukuruza, sojinog zrna te suncokretove i sojine sačme.
Državni zavod za statistiku objavio je za prvo tromjesečje povećanje indeksa stočne hrane u RH za 24% a takva trend je nastavljen pa su krmene smjese uglavnom rasle do 20 % u odnosu na prošlu godinu, a kod krmnih smjesa za piliće taj rast je još značajniji pa se kod nekih kategorija bilježi povećanje i do 35% u odnosu na prošlu godinu.
Takva situacija stalnog rasta cijena žitarica i uljarica utječe na rast cijena stočne hrane dok istovremenu na našem tržištu nije došlo do zamjetnog rasta cijena mesa i mlijeka te mesnih i mliječnih prerađevina osim kod nekih izdvojenih kategorija, tako da su marže proizvođača vrlo niske i pritisak na povećanje cijena će biti izražen.
U Hrvatskoj su cijene svinjetine uglavnom pale u odnosu na cijene iz istog perioda prošle godine ovisno o vrstama mesa od 8 posto do čak 15 posto. Trend za sada pokazuje smanjenje cijena svinjetine. Na cijenu svinjetine najvećim dijelom utječu proizvodnja u zemljama EU te potrošnja u Kini. Očekuje se da će se proizvodnja svinjskog mesa u EU nastaviti povećavati 2021 te tako nadoknaditi proizvodnja koja je u nekim zemljama bila smanjena zbog afričke svinjske kuge. Na cijenu svinjetine najviše će utjecati potražnja za svinjskim mesom sa kineskog tržišta (koje se oporavlja od ASK pa bi potražnja iz EU moga padati iako je i dalje prisutan izvoz u druge azijske zemlje.)
Za razliku od svinjetine cijene teletine i govedine su u EU u porastu. Ovisno od vrste mesa rast cijena se kreče do 10 posto, a žive životinje čak i preko 15%.
U Hrvatskoj se za sada do kraja srpnja cijene junećeg mesa rastu nešto sporije nego u EU te je rast oko 3 do 5%, ali cijene živih životinja su značajno narasle iznad 10 pa i do 20 % u odnosu na prošlu godinu. Bilježimo i blagi porast cijena pilećih trupova na domaćem tržištu u prvoj polovici ove godine koja je bila viša u odnosu na cijene s početka godine za 5,7 %, a u odnosu na cijene godinu dana ranije za 2,17 %. Kod cijene jaja unazad zadnja tri mjeseca na RH tržištu bilježimo neznatne oscilacije s blagom tendencijom porasta.
Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci je u padu. U lipnju bilježimo i dalje blagi pad otkupne cijene mlijeka, u zadnja tri mjeseca cijena mlijeka pala je za 3,9 %, dok je na razini država članica EU u drugom tromjesečju povećana za 3%.
Na maloprodajnom tržištu sireva i maslaca je slična situacija, dok u EU cijene rastu, u Hrvatskoj taj trend nije tako snažno izražen pa su u pojedinim kategorijama su cijene čak i niže nego prošle godine (sirevi) dok cijene maslaca rastu.
Mogli bi zaključiti iz trenda kretanja cijena na tržištu EU da možemo očekivati i povećanje cijena pojedinih kategorija proizvoda mesa, mlijeka i jaja i na našem tržištu. Za sada se u Hrvatskoj vrlo visoki rast cijena sirovina, stočne hrane i ostalih inputa nije prelio na cijene niti u otkupu, niti u veleprodaji stočarskih proizvoda, mesa. No na samo kretanje cijena će utjecati svi naprijed navedeni faktori koji uglavnom za sada pokazuju da je realno očekivati rast cijena hrane i na hrvatskom tržištu.
