Postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. godine, najveći je izazov i prilika našeg doba. U tu je svrhu Europska komisija predstavila Europski zeleni plan – najambiciozniji paket mjera koji bi građanima i poduzećima u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi.
Uz ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, Europski zeleni plan može biti i nova strategija Europske unije za rast. Možemo je provesti u djelo samo ako osiguramo punu potporu i sudjelovanje javnosti i svih dionika.
Europski zeleni plan prije svega omogućuje (socijalno) pravednu tranziciju. Osmišljen je tako da se, u velikoj transformaciji koja nam predstoji, ne zapostavi niti jedan pojedinac, kao ni regija.
Za dobrobit građana
Europskim zelenim planom nastojat će se poboljšati dobrobit građana. Klimatski neutralna Europa je prvi cilj tog plana, koji bi trebao biti ostvaren do 2050. godine. Smanjenjem onečišćenja planira se zaštititi ljude, biljke i životinje. Zaštita našeg prirodnog staništa pozitivno će utjecati na građane EU, cijeli planet, ali i gospodarstvo. Poduzećima će se pomoći da zauzmu vodeći položaj u području čistih proizvoda i tehnologija.
Prilikom formiranja nove EK, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, rekla je da je Europski zeleni plan nova strategija rasta EU. Zahvaljujući njemu smanjit će se emisije i pritom otvarati nova radna mjesta. Želja je da se budućim generacijama ostavi zdravi planet, a da pritom ta tranzicija bude zelena i uključiva na dobrobit svih građana.
Da bi se ostvarili tako zacrtani ambiciozni ciljevi, bit će potrebno djelovanje svih gospodarskih sektora, a ponajprije energetskog sektora, budući da proizvodnja i upotreba energije danas čini više od 75 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Slijedi građevinski sektor kroz koji se moraju obnoviti zgrade, koje danas troše 40 posto energije, dok promet danas obuhvaća 25 posto svih emisija te je cilj uvesti čišće, jeftinije i zdravije oblike privatnog i javnog prijevoza.
EU industrija danas nije u velikoj mjeri uključena u stvaranje ekološki prihvatljivih rješenja. Slabo se koriste reciklirani materijali i kružna ekonomija nema veliki domet pa se planira podupirati industriju u inovacijama, kako bi EU bila predvodnica u zelenom gospodarstvu.
Što bi građani trebali dobiti kroz Zeleni plan EK?
Čišći zrak, vodu i tlo, čišću energiju, obnovljene kuće, zgrade, stanove i javne ustanove. Bolja alternativna rješenja u javnom prijevozu. Manje otpada i više recikliranja. Zdraviju hranu, manju upotrebu pesticida i gnojiva, više proizvoda koji su prihvatljivi za okoliš u našim trgovinama. Sve to u konačnici bi trebalo doprinijeti boljem zdravlju sadašnjih i budućih generacija.
Svi mi svjesni smo da EU nema odlučujući utjecaj na stvaranje stakleničkih plinova i onečišćenje planeta, a taj se utjecaj zadnjih godina sve više smanjuje. Ipak, EU želi biti predvodnik te unaprijediti djelovanje u području klime putem diplomacije te trgovinske i razvojne suradnje, kao i kroz uspostavu standarda održivog rasta diljem globalnih lanaca vrijednosti.
Već danas više od 40 % javnih financijskih sredstava u području klime u svijetu osigurava EU. No kako i druge potaknuti na djelovanja u korist planete i zaustavljanja klimatskih promjena?
EU se mora pobrinuti da i drugi partneri poduzmu mjere kako bi smanjili svoje udjele i negativne utjecaje na klimu i okoliš. Komisija u tom smislu najavljuje da će pojačati izvršavanje obveza u pogledu održivosti u trgovinskim sporazumima te zacrtati put drugima uz pomoć Europskog zelenog plana.
Da bi do 2050. godine postali prvi klimatski neutralan kontinent, potrebna su znatna ulaganja na nivou Europske unije, svih zemalja te javnog i privatnog sektora. Javne financije trebaju voditi u tome, ali privatni sektor mora osigurati razmjer financiranja aktivnosti.
Mehanizmi pravedne tranzicije
EU komisija najavila je mehanizam pravedne tranzicije, koji će pružiti ciljanu podršku regijama i sektorima koji će biti najviše pogođeni tranzicijom prema zelenoj ekonomiji.
Planira se uložiti ogromna sredstva od najmanje 100 milijardi eura za provođenje zelenog plana. Sredstva će se formirati iz raznih izvora. Podrška će biti dostupna svim državama članicama, usredotočena na regije s najviše ugljika i regije s puno ljudi koji se koriste fosilnim gorivima.
Države članice dobit će pristup financiranju, pripremajući teritorijalne planove tranzicije, koji pokrivaju razdoblje do 2030. godine, identificirajući područja koja su najviše pogođena i koja bi trebala dobiti potporu.
U planovima se moraju utvrditi načini kako najbolje rješavati socijalne, ekonomske i ekološke izazove. Kako prijeći na nove tehnologije s niskim udjelom ugljika, kako poticati nove inovativne poslove, ulaganje u stvaranje novih malih i srednjih poduzeća, ulaganje u istraživačke i inovacijske aktivnosti, koje će doprinijeti zelenim ciljevima EU.
Sve će ipak ovisiti o zemljama članicama te koliko će one biti spremne ponuditi nove projekte za prijelaz s tradicionalnih industrija i tradicionalnih poslova na nove poslove budućnosti. Koliko će imati novih inovativnih ideja i projekata za zaštitu svojih voda, vodenih slivova, transportnih puteva, zaštitu tla i razne druge projekte koji mogu doprinijeti Zelenom planu za Europu.
Projekti koji podržavaju prijelaz na nisko ugljične i klimatske otporne djelatnosti, otvaranje novih radnih mjesta u zelenoj ekonomiji, ulaganje u javni i održivi promet, ulaganje u obnovljive izvore energije, poboljšanje digitalne povezanosti, poboljšanje energetske infrastrukture i prometnih mreža.
Politika „Od polja do stola“
Jedno od područja politike za ostvarenje zelenog plana je politika „Od polja do stola“ – načini osiguravanja održivijeg prehrambenog lanca.
U proračunu EU za 2021. do 2027., planira se 40 posto proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku izdvojiti za klimatsku politiku, dok će se i 30 posto Fonda za pomorstvo i ribarstvo izdvojiti za ciljeve u području klime.
Europska komisija naglašava kako će surađivati s državama članicama i dionicima da bi nacionalni strateški planovi za poljoprivredu u potpunosti odražavali ambicije europskog zelenog plana i strategije „Od polja do stola”.
Strategija „Od polja do stola“, koja treba biti izrađena početkom ove godine, trebala bi osigurati: poštenu i pravednu tranziciju za sve koji rade u europskom poljoprivrednom i pomorskom sektoru, uvelike smanjiti ovisnost, rizik i upotrebu pesticida, gnojiva i antibiotika te razviti inovativne tehnike u poljoprivredi i ribarstvu, kojima se urod štititi od štetočina i bolesti.
Strategija „od polja do stola” pomoći će u borbi protiv prijevara povezanih s hranom, sprječavanjem, otkrivanjem i borbom u koordinaciji s državama članicama i trećim zemljama. Uvezeni prehrambeni proizvodi iz trećih zemalja moraju biti u skladu s ekološkim standardima EU-a. Strategija „Od polja do stola” trebala bi doprinijeti ostvarenju kružnog gospodarstva – od proizvodnje do potrošnje.
Nacionalni strateški planovi za poljoprivredu trebaju u potpunosti odražavati ambicije Europskog zelenog plana i strategije „Od polja do stola”.
Hrvatska, kao i sve ostale zemlje članice, ubrzano se priprema za izradu Nacionalnih planova za poljoprivredu, ali i drugih planova kojima će se implementirati europski tzv. Green deal.
Strateški planovi i interes RH
Mi u SMARTER-u pozorno pratimo sve što je do sada najavljeno i što će se dešavati u pogledu novih rješenja na razini novih politika EU. Pratit ćemo i predlagati rješenja koja smatramo najboljima za hrvatsku poljoprivredu i proizvodnju hrane te kako te nove ciljeve EU politika najbolje iskoristiti u svrhu proizvodnje hrane, uz sve obveze zelenog plana i očuvanja okoliša.
Ono što smatramo bitnim je da se već sada postigne nacionalni konsenzus te da se sva udruženja, kako gospodarsko-interesna, tako i ona poljoprivredna, te HUP i HGK, zajednički bore da se interesi hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane uklope u ovaj ambiciozan plan EU, ali da se pritom uvažavaju naše specifičnosti te da se ispred proklamiranih interesa EU, prije svega stave interesi Hrvatske.
U tom smislu, vjerujemo da će i Strategija koju smo već izradili, pomoći svim spomenutim dionicima da uklope naše gospodarske interese s novim ekološkim i klimatskim, kroz Strateške planove RH.
