Industrijska konoplja – Biljka za sve
Industrijska konoplja je biljka koja može zadovoljiti sve ljudske potrebe. Pomoću industrijske konoplje možemo se liječiti, obući, izgraditi kuću ili se ugrijati. Upravo iz tih razloga u cijelom svijetu vlada veliki interes i ekspanzija za proizvodnju industrijske konoplje.
Hrvatska ima izuzetno povoljne uvjete za uzgoj ove biljke. Početkom prošlog stoljeća, Jugoslavija je bila jedan od najvećih proizvođača i izvoznika konoplje u Europi. Industrijskom konopljom nekada je u Jugoslaviji bilo prekriveno 50.000 hektara te je Jugoslavija bila jedna od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi.
Konoplja u Hrvatskoj na oko 1000 ha
Danas je u Hrvatskoj osamdesetak proizvođača koji industrijsku konoplju uzgajaju samo na oko 1000 hektara.
Kada kažemo „samo“, smatramo da je 1000 hektara iznimno malo uzimajući u obzir jednostavnost uzgajanja i iskoristivost industrijske konoplje u gotovo svim industrijama. Naime, uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva uporabu agrotehničkih mjera, uključujući mineralna gnojiva, pesticide i herbicide jer ova biljka ne poznaje parazite, nametnike i bolesti, tako da su namirnice, predmeti i proizvodi koji se izrađuju od industrijske konoplje, potpuno prirodni i ne sadrže štetne tvari.
Uzgoj industrijske konoplje isplativiji je nego uzgoj suncokreta, kukuruza i soje, što privlači sve više proizvođača. Hrvatska ima veliki potencijal za uzgoj konoplje koja „voli“ kvalitetnu zemlju, ali uspijeva i na manje kvalitetnoj zemlji jer je „divlja biljka“. Iskoristivost biljke je gotovo 100%, odnosno od korijena do cvijeta. Od stabljike, cvijeta i sjemena može se proizvesti više od 20 000 različitih proizvoda kao što je npr. papir, užad, tekstil, građevinski materijal, bicikli, dijelovi u autoindustriji, kozmetika, farmaceutska industrija, služi i za ogrjev (biomasa), a konoplja je danas i sastavni dio mnogobrojnih prehrambenih proizvoda, kao što su čokolada, med, džemovi, namazi, kava, čajevi, energetski napitci, bomboni, tjestenine, hrana za životinje i mnogi drugi.
Od ove godine poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje – za medicinsku konoplju čeka se Pravilnik s kojim se kasni
Zbog nedostataka regulative, strani investitori do sada nisu ulagali novac u ovu industriju, koja u Europi i ostatku svijeta doživljava ubrzani procvat. Sve se promijenilo ove godine te su hrvatski proizvođači stavljeni u ravnopravan položaj s drugim proizvođačima u Europi.
Naime, u Hrvatskoj su početkom godine donijete Izmjene i dopune Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je stupio je na snagu 25. travnja. Time je poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje. Omogućeno je koristiti cijelu biljku industrijske konoplje u industrijske svrhe te je uveden pojam industrijska konoplja, pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.), s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.
Od promjene Zakona povećan je interes strani investitori za ulaganje u proizvodnju cvijeta industrijske konoplje odnosno za proizvodnju CBD ulja koja ima široku uporabu u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. CBD je skraćenica za kanabidiol, najučinkovitiju aktivnu tvar koja spada u skupinu kanabinoida.
Hrvatskim proizvođačima industrijske konoplje olakšana je dosadašnja složena i zahtjevna dokumentacija za proizvodnju konoplje te su otvorene nove mogućnosti proizvodnje, ali im je potrebno iskustvo u proizvodnji jer malo je proizvođača s iskustvom i znanjem o uzgoju ove poljoprivredne kulture.
Potrebno znanje i moderna tehnologija
Uz znanje i iskustvo potrebna je modernizacija opreme za bržu i efikasniju obradu konoplje. Trenutno svi manji proizvođači koriste vlastite prototipe strojeva za vršenje, sušenje i separaciju konoplje, što najčešće nisu najadekvatnija rješenja za pravilnu i kvalitetnu obradu biljke. Jedan od ciljeva manjih proizvođača, trebao bi biti osnivanje poljoprivredne zadruge ili proizvođačke organizacije radi lakšeg apliciranja na europske fondove. Uz nedostatak opreme i veliku improvizaciju u proizvodnji, pojavljuju se i drugi problemi poput predrasuda šire javnosti i nerazvijenost domaćeg tržišta za proizvode od konoplje.
Gotovo svi proizvođači moraju se bazirati na prodaju na zapadnoeuropsko tržište jer u zemljama regije shvaćanje svih blagodati proizvoda od industrijske konoplje kod šire javnosti tek su u začetku, dok s druge strane, gotovo svaki dan se otkriva nova mogućnost primjene industrijske konoplje u raznim industrijama.
