Ekonomski institut Zagreb svake godine u okviru svojih sektorskih analiza obrađuje i sektor proizvodnje hrane i pića, a zadnja objavljena sektorska analiza hrana i pića, odnosno prehrambene industrije, za 2019. godinu donosi zanimljive pokazatelje. Prehrambena industrija jedna je od vodećih industrijskih grana u Hrvatskoj koja ima znatan utjecaj na gospodarstvo u cjelini.
Osim učinaka na industrijsku proizvodnju i zaposlenost, ima velik značaj i za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ona je peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije Hrvatske, no unatoč kontinuiranom rastu izvoza, zabrinjavajući je trend usporavanja izvoznog rasta i pad konkurentnosti prehrambenog sektora RH. Poboljšanje izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije nezaobilazan je čimbenik uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u cjelini.
Prehrambenu industriju Hrvatske, s obzirom na njen značaj i njezine pokazatelje, smatra se strateškom gospodarskom granom. Snaga ove tradicionalne industrije je u njenoj stabilnosti, izdržljivosti, znanju i sposobnosti prilagodbe modernim tehnologijama te promjenama u tržišnom okruženju. No, zadnjih godina primjetni je pad njenog utjecaja na ukupno gospodarstvo RH.
Udio prehrambene industrije u BDP pada kontinuirano
Od 2014., kada je udio prehrambene industrije u BDP-u iznosio 4 posto, pao je u 2017. godini na 2,9 posto. Također pada i udjel u BDP prerađivačke industrije sa 26,9 posto u 2014. godini na 22,5 posto koliko je ostvareno u 2017. Udio zaposlenosti ove industrije u ukupnoj zaposlenosti u prerađivačkoj industriji uglavnom stagnira te se kreće oko 3,6 posto u ukupnoj zaposlenosti te oko 20 posto od prerađivačke industrije.
Ukupno zaposlenih krajem 2019. godine bilo je 47.275, a taj broj se smanjuje zadnjih godina.
Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske u 2015. godini iznosio je 3,3 posto, dok je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 27 posto. Iduće 2016. godine s 3,2 posto doprinosa hrvatskom BDP-u, prehrambena industrija je i dalje davala najveći doprinos od svih grana prerađivačke industrije, kao i s udjelom u ukupnoj zaposlenosti od 3,6 posto. U ukupnom BDP-u prerađivačke industrije, hrana i piće činili su čak 25 posto. Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske u 2017. godini iznosio je 2,9 posto, a istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 22,5 posto.
Prema analizama Ekonomskog instituta u Zagrebu (Buturac, 2018. godina), ova industrija ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost. To znači da na jedan milijun uloženih kuna u prehrambenu industriju, dobivamo 1,96 milijuna kuna rasta hrvatskog BDP-a.
Spori rast proizvodnje
Proizvodna aktivnost u prehrambenoj industriji kroz godine bilježi vrlo niske stope rasta. Proizvodnja ostvaruje manji pad ili skromni rast u pojedinim godinama. Rezultat toga je da je ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana samo za 6,2 posto u odnosu na 2008. Proizvodnja pića je doživjela značajno smanjenje u istom periodu za devet posto.
Kada uzmemo u obzir da od 2015. godine raste potrošnja te da je zadnjih godina bitno povećana potrošnja u turizmu s velikim rastom broja turista u Hrvatskoj, jasno je da se turisti hrane sve više hranom i pićima iz uvoza, a tako i domaći potrošači. U RH prehrambena industrija bilježi međugodišnji rast od 3,7 posto u 2019. godini.
No takve stope rasta ostvaruje i prehrambena industrija u Europskoj uniji koja je mnogo zrelija i gdje potrošnja nema tako velike oscilacije. S druge strane u Hrvatskoj postoji značajni potencijal rasta potrošnje ovih proizvoda jer potrošnja po stanovniku kod većine proizvoda još znatno zaostaje od potrošnje u EU državama članicama, naročito kod starih država članica (EU 11).
Veliki izvoznik
Hrvatska prehrambena industrija je i veliki izvoznik, s preko 10 posto ukupnog robnog izvoza prerađivačke industrije, a od 2010. godine na ovamo, jedna je od rijetkih industrijskih grana koja bilježi rast, usprkos smanjenju cijena. Jedna je od rijetkih industrija koja se nakon ulaska na otvoreno tržište EU-a uspjela prilagoditi, između ostalog i kroz kontinuirani porast proizvodnosti rada.
Prema analizi Ekonomskog instituta, prehrambena industrija u razdoblju od siječnja do prosinca 2019. godine bilježi međugodišnji pad proizvodnosti rada po stopi od 0,2 posto. Istovremeno proizvodnost rada industrije pića bilježi međugodišnji rast od 4,2 posto.
Prema podacima koje objavljuje Food and Drink Europe, hrvatska prehrambena industrija po prihodima i dodanoj vrijednosti koje ostvaruje, broju poduzeća i broju zaposlenih snažnija je od prehrambenih industrija nekolicine europskih zemalja (Bugarska, Cipar, Malta, Estonija, Litva, Latvija, Slovačka i Slovenija). No, podaci o produktivnosti u prehrambenoj industriji EU koje objavljuje Europska komisija, upućuju na značajni nedostatak hrvatske prehrambene industrije u produktivnosti koja pokazuje znatno zaostajanje u odnosu na druge zemlje EU.
Tako je u 2017. godini produktivnost hrvatske prehrambene industrije bila na razini 51 posto prosjeka EU, a za najboljim EU zemljama imamo ogroman zaostatak. Zemlje kao Danska, Njemačka, Nizozemska, Italija ili Austrija, koje su najveće izvoznice hrane u Hrvatsku, ostvaruju vrlo visoku produktivnost koja je barem dvostruko, a kod primjerice Austrije i Nizozemske i trostruko, veća od Hrvatske.
Pozitivno je da podaci o produktivnosti ipak pokazuju znatna poboljšanja, pa moramo istaknuti da je prema analizi Ekonomskog instituta u sektorima proizvodnje hrane i pića u razdoblju od 2011. do 2019. godine zabilježen porast proizvodnosti rada. Proizvodnost rada prehrambene industrije u 2019. godini bila je za 38,5 posto veća u odnosu na 2010. godinu, a proizvodnost rada u industriji pića se povećala za 38,7 posto.
Nedovoljan rast da bi se sustigli EU konkurenti, zbog čega nam je međunarodna konkurentnost vrlo slaba
Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2010. do 2019. godine, može se ustvrditi da dolazi do povećanja obujma vanjskotrgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje izvoza bilo manje od povećanja uvoza. Izvoz prehrambene industrije u razdoblju od 2010. do 2019. godine povećan je za 105,6 posto, a uvoz za 118,6 posto. Brži rast uvoza od izvoza doveo je do pogoršanja vanjskotrgovinske bilance i samim time manje pokrivenosti uvoza izvozom industrije hrane. Pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2019. godine iznosila je 52,4 posto, dok je 2010. godine iznosila 55,7 posto.
Istraživanje i razvoj
Jedan od razloga niske produktivnosti hrvatskih prehrambenih kompanija je i ulaganje u istraživanje i razvoj. U RH je vrlo niska stopa investiranja u inovacije i razvoj te iznosi 0,13 posto od vrijednosti proizvodnje, dok je prosjek EU 0,23 posto, a privatne investicije u EU zemljama iznose i preko 0,5 posto ostvarene vrijednosti outputa prehrambene industrije.
Cilj Hrvatske trebao bi biti da se prehrambena industrija što brže ojača za snažno tržišno nadmetanje s jakom EU konkurencijom pa bi se i kroz EU fondove trebali kreirati ciljani programi za prehrambenu industriju te u tu svrhu alocirati značajnija sredstva. Jedino na taj način moguće je ovu industriju poduprijeti, što nam je sigurno interes prvenstveno zbog značaja te industrije u zapošljavanju i stvaranju nove vrijednosti te ukupnih ekonomskih doprinosa. S druge strane ne smijemo zanemariti i značaj ove industrije za sigurnost i opskrbu stanovništva hranom.
Utjecaj korona krize
Pandemija Covid-19 i globalna ekonomska kriza otkrili su vrlo zabrinjavajuću činjenicu: svjetska prehrambena sigurnost nije ostvarena. Složeni globalni sustavi koji su stvoreni u doba ubrzane globalizacije pokazuju da bi se mogli urušiti. Vodeći proizvođači hrane postavili su ograničenja na izvoz poljoprivredne robe sa svog teritorija, došlo je do poremećaja i prekida duž cijelih globalnih lanaca opskrbe od proizvodnje do međunarodne trgovine hranom, pada potražnje i kupovne moći zbog globalne ekonomske recesije, nedostaju radnici na farmama, a pojavljuju se i ozbiljni problemi u suzbijanju bolesti među radnicima u ogromnim tvorničkim halama prehrambene industrije širom svijeta pa i u EU.
U takvim uvjetima mijenjaju se i odnosi na globalnom nivou pa “što brže i što jeftinije” više nije najvažnije za lanac opskrbe već njegova otpornost. Tvrtkama će trebati nova partnerstva, tražit će ih bliže i sklapati na pametniji, inovativniji način.
Svjedoci smo da već sada neke multinacionalne kompanije najavljuju smanjenje svojih kapaciteta izvan matičnih država, restrukturiranje pa čak i zatvaranje svojih tvornica. Mi tome sada svjedočimo u Meggleu, a zabrinjavaju i informacije o mogućoj namjeri odlaska BAT-a iz Rovinja. Hrvatska država bi morala bi na vrijeme prepoznati takve moguće poteze, učiniti sve da ovu industriju ne izlaže dodatnim nametima, parafiskalnim i fiskalnim. Uz sve dugogodišnje poteškoće sa kojima se mliječna industrija u Hrvatkskoj susreće nema objektivnih razloga za ponovnom uvođenju ambalažnih naknada ili određivanju trošarinskih pravila na štetu domaće proizvodnje, a u korist uvoznika elektroničkih cigareta. Gotovo je nevjerojatno da se vodi politika koja je protivna interesima vlastite proizvodnje, a ide u korist uvoznika kao što je slučaj sa trošarinama na duhanske proizvode. Tu se ne radi o borbi multinacionalnih kompanija već o interesima domaće proizvodnje.
Puno takvih „malih“ poteza dovodi do nekonkurentnosti hrvatske proizvodnje, u ovom slučaju u prehrambenoj industriji, a posljedice su odmah i direktno vidljive i na domaću poljoprivredu.
Velika EU konkurencija
Hrvatske prehrambene tvrtke su ulaskom u EU dobile ogromnu konkurenciju europskih zemalja -uglavnom velikih gospodarstava koja pružaju svojim tvrtkama platformu tržišta veličine cijelog kontinenta. Koliko je snažan lanac vrijednosti hrane u EU i koliko je to ogromna konkurencija našoj industriji, dovoljno govore podaci.
Primarna proizvodnja zajedno s preradom hrane, maloprodajom hrane i prehrambenim uslugama čine sektor koji osigurava gotovo 44 milijuna radnih mjesta u EU. Sama proizvodnja hrane (poljoprivreda, ribarstvo i prehrambena industrija) osigurava 10 posto ukupne zaposlenosti u EU.
Prehrambena industrija zapošljava oko 4,57 milijuna ljudi i ostvaruje promet od 1,1 bilijuna eura. To ju čini najvećom prerađivačkom industrijom u EU. Većina od preko 15 milijuna poduzeća u prehrambenom lancu mala su ili poduzeća srednje veličine. Mala i srednja poduzeća u prehrambenoj industriji u EU predstavljaju više od 99 posto svih kompanija u sektoru i 48 posto njegovog prometa.
Maloprodaja hrane daje daljnji bitni doprinos stvaranju lanca vrijednosti hrane. Trgovina hranom je u 2017. ostvarila promet od oko 1,1 bilijuna eura i dodanu vrijednost od 183 milijarde eura. Sektor maloprodaje hrane zapošljavao je u EU oko 7 milijuna ljudi u 2017. godini, što je 3 posto ukupnog broja EU zaposlenih.
Industrija hrane i pića najveći je proizvodni sektor u EU po pitanju radnih mjesta i dodane vrijednosti. EU se može pohvaliti značajnim trgovinskim viškom u trgovini hranom, a prehrambeni proizvodi iz EU-a u inozemstvu su vrlo cijenjeni. U posljednjih 10 godina izvoz hrane i pića u EU udvostručio se, dosegnuvši više od 90 milijardi eura i pridonijevši pozitivnom saldu od gotovo 30 milijardi eura.
Industrija hrane i pića u EU konkurentna je na globalnoj razini; proizvodi visokokvalitetnu, zdravu i sigurnu hranu. Ipak, u posljednjim se godinama sektor suočava s padom svoje relativne konkurentnosti u usporedbi s drugim svjetskim proizvođačima hrane, ponajviše u smislu sporijeg rasta produktivnosti rada i dodane vrijednosti.
Uočeni su određeni problemi u funkcioniranju lanca opskrbe hranom u EU-u, koji su povezani s transparentnošću, neoptimalnim odnosima između poduzeća i poslovanja, nedostatkom atraktivnosti za kvalificirane radnike i niskom integracijom tržišta u zemljama EU.
Europska komisija predvodi političke mjere za podršku konkurentnosti europske industrije hrane i pića te nesmetanom funkcioniranju lanca opskrbe hranom pruža prostor za dijalog i razmjenu dobrih praksi među zemljama EU i dionicima duž cijelog lanca, djeluje u borbi protiv nepoštene trgovačke prakse među sudionicima, prati europske cijene hrane kako bi povećala transparentnost, objavljuje studije za ocjenu konkurentnog položaja u industriji hrane i pića te radi na drugim pitanjima od značaja za sektor.
Glavna inicijativa u EU koja podržava konkurentnost u proizvodnji hrane u Europskoj uniji jest Forum na visokoj razini za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom. Forum je platforma koja djeluje na razini EU, a uključuje sve aktere u lancu, koji razgovaraju o glavnim pitanjima koja utječu na prehrambeni sektor EU – od konkurentnosti do inovacija, održivosti, stvaranja vrijednosti i njegovanja boljih trgovinskih odnosa. Europska komisija također na temelju tih inicijativa donosi svoje preporuke, ali i zakonodavstvo temeljem kojeg pomaže u jačanju konkurentnosti EU prehrambene industrije.
Zbog strateške važnosti nužne jače mjere
S obzirom na značaj hrvatske prehrambene industrije, pod okriljem Vlade RH ili resornih Ministarstava gospodarstva ili poljoprivrede, svakako bi trebalo osnovati Forum na visokoj razini za prehrambenu industriju koji bi funkcionirao po uzoru na EU te uključio sve aktere u lancu i tražio najbolja rješenja koja bi pomogla u jačanju konkurentnosti ove važne, tradicionalne, ali potentne hrvatske industrije, koja sada ipak gubi pomalo dah s inozemnom konkurencijom.
Zanimljiva je činjenica da je svih deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu. Kod proizvodnje pića, dominiraju multinacionalne kompanije u proizvodnji piva, a tu je i Coca-Cola, ali na prvom mjestu je i dalje Jamnica d.d.
Industrija hrane i pića ima višestruke učinke na BDP, zaposlenost i izvoz, te utječe i na razvoj ostalih gospodarskih sektora, posebno poljoprivrede i turizma. Prehrambena industrija od strateške je važnosti za gospodarstvo Republike Hrvatske. Trenutna situacija sa širenjem virusa COVID-19 dodatno utječe na usporavanje gospodarstva pa i ove industrije. S obzirom na to da su ovo izazovna razdoblja za sve sektore, potrebno je poduprijeti daljnji rast i jačanje industrije hrane i pića. Pritom bi naglasak trebao biti na izvozu te većim ulaganjima u razvoj novih proizvoda i inovacije, ali i poboljšanju investicijske klime.
Europska komisija je u paketu mjera za pomoć gospodarstvu, prema privremenom okviru Komisije za državnu pomoć, odredila da poljoprivrednici sada mogu imati maksimalnu potporu od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu. Tvrtke za preradu hrane mogu imati maksimalnu potporu od najviše 800.000 eura. Do sada nije pokrenuta, koliko imamo informacija, nikakva inicijativa da bi se za prehrambenu industriju donio program poticanja.
Vjerujemo da je sada vrijeme da se otvori i ova tema.
