I hrvatska mljekarska industrija hitno bi se trebala uključiti u rješavanje ključnih izazova i problema proizvođača mlijeka po uzoru na svoje kolege iz EU.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o proizvedenoj i prikupljenoj količini kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda u studenom 2019., a novi podaci govore o daljnjem urušavanju ovog sektora proizvodnje koji već dugi niz godina ne uspijeva isplivati na površinu i postići dovoljnu razinu konkurentnosti. U studenom tek okončane godine, u Hrvatskoj je prikupljeno 32.867 tona mlijeka, odnosno 1.170 tona manje nego isti mjesec prethodne godine.
Dok se podaci za cijelu 2019. godinu još zbrajaju, stanje u ovom sektoru dovoljno je ilustrirati podacima da je u Hrvatskoj tijekom 2018. godine prikupljeno 453.000 tona kravljeg mlijeka, što je 4,9 posto manje u odnosu na 2017. godinu i 31 posto ili 204.000 tona manje u odnosu na 2008. godinu.
Pritom uvoz raste. Prije šest godina u Hrvatsku se uvozilo 42.000 sirovog mlijeka, a u 2018. godini ta je brojka skočila na 181.000 tona, što je rast od 330 posto ili 139.000 tona. Hrvatska je pala na vrlo niskih 52 posto samodostatnosti te smo postali ovisni o uvozu jer je prije samo šest godina samodostatnost iznosila negdje oko 76 posto. Samo u 2018. godini ugašeno je 800 farmi zbog gotovo nikakve raspoloživosti radne snage, malih ulaganja u automatizaciju proizvodnje i žestoke konkurencije.
Nova „zelena“ perspektiva i nove inicijative u EU
I dok se hrvatski mljekari još uvijek ne snalaze na otvorenom tržištu EU i niti jedna mjera koja je poduzeta nije uspjela zaustaviti negativne trendove, pred njima su pregovori oko novog ZPP-a, koji će u još većoj mjeri biti usmjeren na ulaganje u ekološke standarde i drugačiji, održiviji pristup proizvodnji u stočarstvu, a time i u mljekarstvu.
Ovih dana europski je portal EurActiv.com objavio zanimljiv tekst o tome kako EU planira poboljšati održivost sektora proizvodnje mlijeka sukladno novim EU politikama. Radi se o inicijativi za projekt “Farma za budućnost” koji je pokrenulo osam lidera u mljekarskoj industriji, a program će se odvijati naredne tri godine. Na početku se planira provoditi na 25 mliječnih farmi u Europskoj Uniji, SAD-u i Rusiji.
Kako je objašnjeno, kroz projekt će se pokušati pronalaziti rješenja i inovacije različitih modela uzgoja, veličina poljoprivrednih gospodarstava i zemljopisnih teritorija kako bi se skupio uvid u sektor, primijenile najbolje prakse i razvio novi pristup proizvodnji mlijeka. U rok od dvije godine planirano je da se u projekt uključi čak 2.500 farmi krava.
Originalni naziv ovog projekta „Farming for Generations“ nudi globalnu suradnju za podršku farmerima mlijeka, tako da usvoje regenerativne poljoprivredne prakse koje čuvaju i obnavljaju resurse planete, poštuju dobrobit životinja i osigura dugoročna ekonomska održivost gospodarstava za sljedeće generacije.
Polazna osnova projekta je suradnja, pokrenuta prošle godine, kojom se kreće od prihvaćanja činjenice da mljekari moraju promijeniti svoju sadašnju proizvodnu praksu, kako bi ispunili očekivanja i zahtjeve potrošača za održivom proizvodnjom te riješili niz izazova za okoliš i zdravlje.
Nedavno objavljena studija inicijative FAIRR – globalne mreže investitora, koja ima za cilj povećati svijest o rizicima i prilikama uzrokovanim intenzivnom stočarskom proizvodnjom, zaključila je kako uvjeti pod kojima se proizvode meso, jaja i mliječni proizvodi, za globalno tržište, još uvijek izrazito negativno utječu na klimatske promjene i u suprotnosti su s ciljevima UN-a za održivi razvoj.
Mliječni sektor drugi je po veličini poljoprivredni sektor unutar EU i ukupno predstavlja preko 12% ukupne poljoprivredne proizvodnje. U sklopu trogodišnje kampanje „Održiva mliječna proizvodnja u Europi“, koju je pokrenuo Europski forum o mlijeku, utvrđeno je kako trenutna proizvodnja mlijeka i mesa čini oko četiri posto globalne emisije stakleničkih plinova, a samo proizvodnja mlijeka emitira 2,9 posto iste.
Iz tog razloga, budući pogled na ovaj sektor proizvodnje, kada se gleda kroz prizmu novih „zelenih“ nastojanja u sklopu budućeg ZPP-a, treba promatrati i kroz jačanje otpornosti i održivosti poslovanja mljekara. Naime, stručnjaci su uvjereni kako je potrebno različitim inovacijama, u novoj perspektivi, uskladiti potrebe poljoprivrednika da zarade za život i dovoljan dohodak, potrošačku potražnju za povoljnim i kvalitetnim mliječnim proizvodima te ispunjenje zahtjeva za zaštitom okoliša i zdravlja životinja. No, ovo je ogroman i složen izazov za koji je potrebna podrška cijelog prehrambenog lanca.
Zato se projekt „Farma za budućnost“, koji provode velike kompanije na čelu s prehrambenom industrijom Danone, oslanja na stručnost lidera iz cijelog lanca vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. On uključuje znanje i iskustvo tvrtki za zdravlje i dobrobit životinja, kompanija za prehranu i zdravlje životinja, proizvođače stočne hrane, tvrtki za uzgoj bilja, kao i poznate znanstvene institucije poput nizozemskog sveučilišta Wageningen, poznatom po istraživanju proizvodnje hrane, koji će biti istraživački i savjetodavni partner projektu. Farmeri će biti uključeni u svaki korak razvoja projekta, kako bi se osiguralo da su prakse održive i prilagođene lokalnim običajima i geografskim specifičnostima.
Komentirajući ovu inicijativu, Yann Gael Rio, potpredsjednik za mlijeko i poljoprivredu u Danoneu, rekao je da je „regenerativna poljoprivreda rješenje mnogih izazova za okoliš i zdravlje s kojima se danas suočavamo“. Ovakav oblik partnerstva primjer je kako poljoprivredne tvrtke iz cijelog sektora mogu raditi zajedno na “poboljšanju održivosti“, istodobno gledajući načine stvaranja novih vrijednosti u prehrambenom lancu.
Svi članovi konzorcija nude svoja najinovativnija rješenja za poboljšanje održivosti mliječnog sektora, uključujući tehnike uzgoja i zaštite usjeva te nova digitalna IT rješenja kako bi se omogućio bolji nadzor proizvodnje i smanjila emisija stakleničkih plinova.
Mliječni sektor EU do 2030.
Nedavno objavljene dugoročne prognoze EU poljoprivrede pokazale su kako će između 2019. i 2030. godine, zahtjevi za održivošću ove proizvodnje dovesti do umjerenog rasta proizvodnje mlijeka u EU. Proizvodnja će dosegnuti 179 milijuna tona u 2030. godini (u usporedbi sa 168 milijuna tona u 2019. godini). Sektor će morati prilagoditi svoje poljoprivredne prakse kako bi povećao prinose uz smanjenje stada (očekuje se 1,4 milijuna krava) te osigurati daleko manju emisiju stakleničkih plinova. Uz sve to, očekuje se da će EU ostati vodeći svjetski dobavljač mliječnih proizvoda.
Velik udio rasta proizvodnje mlijeka u EU ići će prema preradi sira (24%) zbog stalne globalne potražnje i sve veće domaće industrijske upotrebe. Očekuje se da će proizvodnja sira porasti s 10,8 milijuna tona 2019. na 11,5 milijuna tona u 2030. Očekuje se da će potrošnja konzumnog mlijeka u srednjoročnom razdoblju padati, dok bi potražnja za maslacem mogla i dalje rasti. Kao odgovor na ovaj zahtjev, predviđa se porast proizvodnje maslaca s 2,5 na 2,7 milijuna tona.
Imaju li hrvatske farme budućnost
Dok europske i globalne kompanije nastoje pronaći nova inovativna rješenja za sektor mljekarstva, u Hrvatskoj se i dalje vodi borba za goli opstanak. S jedne strane to udovoljava tzv. zelenim standardima jer se smanjuje emisija stakleničkih plinova (zbog manje farmi i manje proizvodnje), no upitna je dugoročna održivost proizvodnje. Generalni je zaključak kada jednom farmer proda krave i prestane proizvoditi mlijeko teško da će se ponovo vratiti ovoj proizvodnji.
Mi u SMARTER-u stalno upozoravamo da je potrebna dugoročna strategija koja će uvažiti sve aspekte te pogled u budućnost ove proizvodnje mora biti usmjeren također na inovativniji način proizvodnje uz povećanje produktivnosti i održivi razvoj, ali i zadržavanje ove proizvodnje.
Kako u Hrvatskoj postoji tek nekoliko velikih kompanija koje otkupljuju mlijeko i održavaju kooperantski odnos, vjerujemo da postoji prostor da se i naše farme uključe u ovakve inicijative koje se provode na globalnoj razini. Naše specifičnosti bi se itekako mogle iskoristiti i na vrijeme bi mogli spremiti naše mljekare da promjene svoj poslovni model koji će se uklopiti u nove „zelene“ standarde. Uz uvažavanje održivog modela poslovanja kroz veću produktivnost, ostvarivanje većeg dohotka te opstanak sektora. Vjerujemo da bi kompanije poput Dukata, Vindije, Megglea mogle uključiti i naše farme u ovakav projekt kako bi ostali dio globalnih inicijativa i promjena poslovnog modela koji nam je toliko nužan.
