Promjene „životnog stila“ i potrošnje stanovništva uzrokovane korona virusom

20200320_korona

Korona virus je tu i uzdrmao je naše živote iz temelja. Ono što nismo vjerovali da je moguće ipak se dogodilo – pandemija je iz korijena počela mijenjati naše poslovne, radne i životne navike. Svi mi koji smo u uredima od jutra do sutra, stalno smo na putu i dane provodimo u avionima ili automobilima, na sastancima, poslovnim i inim ručkovima te druženjima, doživljavamo šok zbog promjene koja nas je zadesila sada kada smo svi on-line i radimo od kuće. I vjerojatno smo još potpuno nesvjesni kakve su promjene nastupile u našim životima.

Prioriteti su se u potpunosti promijenili. Naravno, prvi i najvažniji prioritet je „ostati negativan“ – ostati zdrav i pomoći svima oko nas da ostanu zdravi. Ali, ostali dijelovi naših života, koji se vežu uz stil življenja i navike, toliko se dramatično iz dana u dan mijenjaju da će u potpunosti promijeniti i našu potrošnju, ali i brojne druge segmente svakodnevice.

Prosjek potrošnje 82.530 kuna po kućanstvu

Prema podacima Ankete o potrošnji kućanstava, izdaci za potrošnju u 2017. godini iznosili su u prosjeku 82.530 kuna po kućanstvu. Državni zavod za statistiku objavio je Strukturu izdataka kućanstava u Hrvatskoj u ožujku 2019. godine, dakle prije godinu dana, a koja se odnosi na potrošnju u 2017. godini.

U toj anketi potrošnja kućanstava prikazana je kroz dvanaest glavnih skupina proizvoda i usluga. Promatrano po glavnim skupinama, u 2017. godini najveći udjel činili su izdaci za Hranu i bezalkoholna pića, čak 28,2 posto. Slijedili su izdaci za Stanovanje i potrošnju energenata, 15,7 posto te izdaci za Prijevoz, 15,5 posto.

U ukupnim izdacima za Razna dobra i usluge izdvajali smo oko 7,6 posto, za Odjeću i obuću  7,3 posto, Rekreaciju i kulturu te za Pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje kuća udjele od po 5,5 posto, a za Komunikacije 5,4 posto. Sve ostale skupine, u ukupnim izdacima kućanstava, imale su udjel manji od 5 posto.

Iako su izdaci za hranu proteklih deset godina smanjeni s 32 posto ukupnog proračuna domaćinstva na 28 posto, taj je trošak još uvijek izrazito visok. U EU ti troškovi su znatno manji, oko 12 posto.

Od ukupnih izdataka za potrošnju, od spomenutih 82.530 kuna, na hranu i bezalkoholna pića trošilo se 23.253 kuna ili 28,2 posto. Od tog su hrana i bezalkoholna pića činile gotovo 92 posto, a ostalo u toj kategoriji bila je potrošnja za alkoholna pića i duhan.

Od hrane najviše se trošilo na meso, oko 3.668 kn ili 31,2 posto, zatim na kruh i žitarice 3.562 kuna ili 16,7 posto, slijede mlijeko, sir i jaja s 15,5 posto. Za povrće se izdvajao iznos od 2.542 kuna ili gotovo 12 posto, dok se za voće davalo znatno manje, 1.570 kuna (7,4 posto).

Na šećer, džemove i konditorske proizvode, hrvatska kućanstva trošila su prosječno 1.270 kuna ili 6 posto, a za ribe tek 800 kuna ili tri posto. Dio novca, oko 3,4 posto, davali smo za potrošnju ulja i masnoća te drugih proizvoda.

Za kategoriju bezalkoholna pića, prema ovoj posljednjoj anketi, trošili smo 1.900 kuna, od kojih najviše na mineralne vode i osvježavajuća pića, 56,7 posto, a potom na kavu i čaj 43,3 posto. Na alkoholna pića i duhan potrošnja po kućanstvu bila je prosječno 2.421 kuna, od čega na duhan 1.367 kuna (56,4 posto). Zatim slijede pivo, vino te najmanje žestoka alkoholna pića.

Od ostalih izdvajanja, za različite troškova života, važni su za istaknuti i troškovi stanovanja i potrošnja energenata (15,7 posto) te prijevoz, oko 15 posto, što je u Hrvatskoj znatno niže nego u razvijenim zemljama EU.

Troškovi odjeće i obuće činili su udjel od preko sedam posto troškova kućanstva, dok smo na pokućstvo, rekreaciju i zabavu, kao i komunikacije, izdvajali, za svaku od ovih kategorija, nešto više od pet posto godišnjeg proračuna kućanstava.

Razna dobra i usluge kao frizeri, osobna njega, osiguranja i slično, držale su udjel od oko 7,6 posto, a obrazovanje manje od 1 posto, dok je potrošnja na restorane i hotele držala udjel od 2,3 posto.

Što se sada mijenja ili će se mijenjati?

Ako pogledamo danas našu strukturu troškova, sigurno je da ćemo u sadašnjoj situaciji imati približno slične troškove stanovanja (osim za one usluge čije su cijene u međuvremenu povećane), dok će nam usluga komunikacija telefona i mobitela sigurno porasti. Ali, svi ostali troškovi neće se moći mjeriti s troškovima koji će, zbog novonastale situacije, „eksplodirati“ odnosno biti preusmjereni na hranu.

U ovoj situaciji koja nas je zadesila, hladnjaci postaju, uz televizor i sve druge ekrane, naši najbolji prijatelji. Samo se trebamo paziti da nam ne naraste potrošnja slatkiša, slatkih bezalkoholnih pića, alkoholnih pića i duhana (zbog zdravstvenih razloga). No, ovi će troškovi svakako rasti zbog najavljenog poskupljenja tih proizvoda uslijed dizanja trošarina na cigarete, alkohol i slatka bezalkoholna pića.

Hrvatska je posljednjih godina, zbog liberalizacije tržišta i jake konkurencije, počela snižavati troškove izdvajanja za hranu u ukupnom obiteljskom proračunu te se polako krenula približavati prosjeku EU, što nam je i bio cilj. Zbog toga nam je ostajalo više novca za neke druge troškove i podizanje kvalitete života.

No, zbog sadašnje pandemije korona virusa, koja iz korijena mijenja naše navike, ali kako smo napomenuli i potrošnju, sada će udjel za hranu biti opet znatno iznad 30 posto. Tako će iz potrošnje „ispasti“ svi troškovi rekreacije, izleti, putovanja, restorani i kafići, nova odjeća i obuća pa i troškovi prijevoza.

Dio novca od ovih stavki već se, pod naletom krize, počeo preusmjeravati na trošak za hranu i stvaranje zaliha, a to pokazuju i ogromni prometi u trgovinama posljednjih tjedana. Strah da ćemo biti gladni i ostati duže u izolaciji, samoizolaciji ili nekim drugim oblicima odvajanja od normalnog života, prevelik je i potrošači iz tog razloga gomilaju zalihe.

To je normalna ljudska reakcija i masovno ponašanje. Ova kriza ostavlja nas zatvorene u našim kućama i stanovima, prisiljene da drastično ili u potpunosti smanjimo socijalne i poslovne kontakte. Ostanak u zatvorenom prostoru zbog straha od širenja zaraze utjecat će na veću potrošnju hrane. Tako da sada, da se malo i našalimo, možemo jesti od mile volje, a kilograme ćemo skidati, nadamo se na ljeto, do kada bi vjerujemo pandemija trebala biti iza nas.

Novi modeli poslovnog ponašanja

Osim što nam pandemija korona virusa već sada mijenja navike, u toplini našeg doma, okruženi bližnjima i s dobrim mislima na svoje radne kolege, moramo početi razmišljati i o drugačijim poslovnim modelima, posebice kada je riječ o proizvodnji hrane.

Uvjereni smo da će nas ova kriza dobro uzdrmati i natjerati da se više okrenemo vlastitoj proizvodnji i boljoj organizaciji opskrbe hranom. Jer do sada smo samo gledali zapuštena polja i vrtove i kritizirali kako nam pada proizvodnja, a sada bismo mogli dobro razmisliti kako da naše resurse bolje iskoristimo i stavimo u funkciju proizvodnje. Također predlažemo da oni koji imaju okućnicu, predstojeće vrijeme iskoriste za sadnju vlastitog vrta, malog povrtnjaka. Bit će korisnije i bolje za fizičko i psihičko zdravlje vrijeme provesti u vrtu i uzgajati vlastito povrće, nego sjediti pred televizorom i drugim monitorima.

SMARTER već gotovo dvije godine upozorava kako moramo pronaći novi poslovni model koji će zaustaviti pad proizvodnje u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Vizionarski smo pristupili izradi Strategije jer smo krenuli od toga da je prehrambena suverenost jedan od ključnih faktora svake ozbiljne države, posebice one koja ima ogromne neiskorištene resurse.

Sada se o našoj viziji, na žalost pod utjecajem ove krize, javno počelo sve više govoriti jer su nas prazne police, posebice one bez mesa, voća i povrća, upozorile da nešto svih ovih godina nismo dobro radili i da je potreban strateški zaokret.

Mi strategiju već imamo i vjerujemo da će ona postati dio naših budućih poljoprivrednih politika, kada ostavimo pandemiju iza nas.    

Povezane objave

Leave a comment

Together we are Smarter

SMARTER
info@smarter.hr
Radnička cesta 39
10000 Zagreb, Croatia
+385 1 6132 130