U novom ZPP-u posebno mjesto zauzimat će poticanje mladih poljoprivrednika, a države članice imat će relativno veliku samostalnost u kreiranju i predlaganju mjera za ostanak i stimuliranje mladih. Važno bi bilo da Hrvatska čim prije izađe sa svojim službenim prijedlogom Mjera, odnosno intervencija kojima planira stimulirati mlade poljoprivrednike.
Poljoprivreda, kao najstarija i najvažnija gospodarska djelatnost, koja je danas još uvijek jedini temelj proizvodnje hrane, sve više gubi na značenju te prestaje biti atraktivno zanimanje, posebno za zapošljavanje mladih, obrazovnih generacija.
Takav problem prisutan je na razini EU, pogođene su sve zemlje članice pa tako i Hrvatska.
Glavni razlog zašto je tako mali interes za zapošljavanje u poljoprivredi je jednostavan. Bruto dodana vrijednost, odnosno mogućnost zarade od poljoprivrede relativno je mala u odnosu na mogućnost zarade u industriji i uslužnim djelatnostima. Također, slabom interesu pridonosi i činjenica da je poljoprivreda djelatnost bez radnog vremena, često bez slobodnih dana i godišnjeg odmora.
S druge strane, negativna percepcija bavljenja poljoprivredom – loš imidž, posebno je izražena među mladim ljudima te se zapošljavanje u poljoprivredi smatra neprivlačnim.
Mediji poljoprivrednike najčešće još uvijek prikazuju kao nisko obrazovane, neambiciozne, pa mladi ljudi bježe od takve percepcije, ali i od „teškog“ rada.
Promjena percepcije
No, slika rada u poljoprivredi, u zadnjem se desetljeću uvelike promijenila.
Poljoprivreda je postala digitalna, precizna, puna znanja i inovacija. Mladi poljoprivrednici na svojim poljoprivrednim gospodarstvima sve više koriste najsuvremenije tehnologije, robote, dronove, koriste softvere za upravljanje farmama, nove poljoprivredne digitalne tehnologije. Tako se i slika o mladom poljoprivredniku značajno promijenila.
Poljoprivrednik postaje obrazovani mladi menadžer koji upravlja svojom farmom uz pomoć mnogobrojnih podatka koje prikupljaju sve dostupniji softveri, a poslove na farmi sve više obavljaju suvremeni strojevi.
Europska unija, u prethodnom, a pogotovo u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027., posebnu pažnju posvećuje mladim poljoprivrednicima, svjesna da o njihovom ostanku u ruralnom području i radu u poljoprivredi, ovisi budućnost ruralnih područja te je donijela niz posebnih mjera, koje služe kao potpore specifično za mlade poljoprivrednike.
Mladi poljoprivrednici suočavaju se s brojnim izazovima. Teško im je doći do poljoprivrednog zemljišta, visoka je cijena zemljišta i niska profitabilnost poslovanja, otežan pristup kreditima (nedostatak kreditne povijesti i imovine za osiguranje kredita, kao i niska razina profitabilnosti u prvim godinama razvoja poljoprivrednog gospodarstva otežava vraćanje kredita) pa se mladi oslanjaju na resurse koje im daje rodbina te kroz poticaje iz fondova ZPP.
Kako bi odgovorila na navedene izazove, predlaže se cijeli niz mjera za mlade: jednokratne nepovratne potpore, potpore za pokretanje posebnih poljoprivrednih djelatnosti, olakšani pristup financiranju, povoljni zajmovi i sl.
EU mlade poljoprivrednike podupire kroz sve oblike potpora: Izravna plaćanja, Programe ruralnog razvoja, potpore za osnivanje poljoprivrednih gospodarstava.
Devet ključnih ciljeva budućeg ZPP-a
Među devet ključnih ciljeva na kojima će se graditi budući strateški planovi ZPP-a su i osiguranje pravednog i dostatnog dohotka, uravnoteženje snaga u lancu hrane, akcije vezane uz klimatske promjene, očuvanje i briga za okoliš, zaštita hrane i zdravlja. Posebno treba izdvojiti podršku generacijskoj obnovi stanovništva.
Generacijska obnova, jedan je od ključnih prioriteta budućeg ZPP-a, zajedničkog političkog okvira za nacionalne strategije. Ona je neizostavan preduvjet za očuvanje poljoprivrede u cijeloj Europskoj uniji i održanje privlačnosti i vitalnosti ruralnih područja.
Poljoprivrednom sektoru potrebni su kvalificirani i inovativni mladi poljoprivrednici koji mogu odgovoriti na društvene zahtjeve. Ključni cilj je modernizirati poljoprivredni sektor privlačenjem i poboljšavanjem poslovnog okružja.
Ciljani sustav potpore, temeljen na stvarnim potrebama i očekivanjima, može potaknuti generacijsku obnovu, te samim time pomoći uspjehu mladih poljoprivrednika u sektoru poljoprivrede.
Mladi poljoprivrednici ključni su za održivi, diversificirani sektor poljoprivrede te poticanje njihova uključivanja u poljoprivrednu proizvodnju, može osigurati budućnost proizvodnji hrane, zaštiti okoliša i ruralnih krajolika.
EU se kroz nadolazeću reformu zalaže za održivu snažnu poljoprivredu, a da kroz ZPP osigura još značajnije poticaje za mlade koji žele pokrenuti poljoprivrednu djelatnost, odnosno ostati na poljoprivredi.
Parlament traži da se provedu nedavne odluke iz Uredbe EU i da se potpora za „Program za mlade poljoprivrednike“ nastavi pružati na temelju povećanja maksimalne razine nacionalnih financijskih sredstava iznad 2 posto za obvezna plaćanja iz I. stupa te povećanje iznosa potpore iz II. stupa, kako bi se potaknula generacijska obnova.
Jačanje mjera početnih potpora za mlade poljoprivrednike (tzv. potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima) trebalo bi se predvidjeti u svakom budućem ZPP-u.
Državama članicama bit će omogućeno povećanje omotnice namijenjene mladim poljoprivrednicima iz I. stupa, i to do 50 posto unutar postojećih pragova (umjesto prijašnjih 25 posto).
S dosadašnjih 50.000 eura na 100.000 eura
Kroz novi ZPP predviđa se povećanje iznosa potpore iz Mjera ruralnog razvoja za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, s dosadašnjih 50.000 eura na 100.000 eura.
Uz potpore koje se mladim poljoprivrednicima daju kroz ZPP, Europska komisija iznosi inicijative i kroz Europsku investicijsku banku, kojima traži rješenje za olakšani pristup financiranju za mlade poljoprivrednike, stvaranje novih modela kreditiranja mladih poljoprivrednika, kao i rješavanje pitanja veće dostupnosti poljoprivrednog zemljišta za mlade poljoprivrednike i novoosnovana poduzeća.
Jedan od izazova je i potreba za bržom i sveobuhvatnom implementacijom znanja u poljoprivredi. Samo jedan od pet mladih poljoprivrednika prošao je cijeli ciklus poljoprivrednog obrazovanja. Između 2005. i 2013. godine, udio poljoprivrednika s osnovnom ili potpunom obukom, porastao je u obje dobne skupine, no kod mladih poljoprivrednika još uvijek njih 62 posto ima samo praktično iskustvo.
Velika prepreka su i komplicirani administrativni postupci.
Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj?
U posljednje tri godine povećan je broj poljoprivrednih gospodarstava za 6000, a među njima je trećina mladih poljoprivrednika. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, raste i broj i udjel mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj. U Upisniku registrirano je više od 22.350 poljoprivrednih gospodarstava kojima su nosioci mladi poljoprivrednici, što je 13,11 posto svih PG-ova, dok je prosjek Europske Unije 6 posto.
U prošloj godini kroz Mjeru 6 ugovoreno je 1.489 projekata za mlade poljoprivrednike u vrijednosti od 512 milijuna kuna. Kroz druge mjere mladi poljoprivrednici mogu ostvariti do 70 posto potpore svoje investicije, a ostvaruju i prednost u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta.
U operaciji 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ korisnici potpore su poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina koji postaju nositelji, odnosno odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva.
Mladi poljoprivrednici bespovratna EU sredstva u iznosu od 50.000 eura mogu koristiti za kupnju poljoprivrednog zemljišta, domaćih životinja, višegodišnjeg bilja i sjemenja, poljoprivrednih strojeva, opreme i mehanizacije, obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda, prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i sl.
Do sada su objavljena tri natječaja za operaciju 6.1.1 u ukupnom iznosu gotovo 600 milijuna kn. Na natječaje se javilo 2212 mladih poljoprivrednika. Odobreno je 1467 zahtijeva u iznosu od 505 milijuna kuna. Do kraja 2019 godine isplaćeno ima je 240 milijuna kuna.
U novom ZPP-u, kao što smo rekli, posebno mjesto će zauzimati poticanje mladih poljoprivrednika, a države članice imat će relativno veliku samostalnost u kreiranju i predlaganju mjera za ostanak i stimuliranje mladih. Stoga bi bilo jako važno da Hrvatska čim prije izađe sa svojim službenim prijedlogom Mjera odnosno intervencija kojima planira stimulirati mlade poljoprivrednike, kako bi oni čim prije spoznali svoju dugoročnu perspektivu te krenuli u planiranje novih projekata za razvoj i unapređenje poslovanja svojih farmi.
