Cijene hrane u svijetu pale su u travnju treći mjesec zaredom zbog gospodarskih i logističkih posljedica pandemije koronavirusa, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO. Analiza pokazuje da su velike zemlje proizvođači imale problema s uskim grlima u logistici, uz paralelni oštri pad prodaje u mnogim zemljama zbog ograničenja kretanja u sklopu mjera suzbijanja koronavirusa.
Trend pada cijena primjetan je u Hrvatskoj kod pojedinih poljoprivrednih proizvoda, a prema objavljenim podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), najveći pad cijena u Hrvatskoj vidljiv je u segmentu mliječnih proizvoda. Cijene mesa (analiza maloprodajnih cijena na kraju travnja), u Hrvatskoj su povećane ako se promatraju u odnosu na travanj prethodne godine, pri čemu je najveći rast cijena primjetan kod pojedinih kategorija svinjskog mesa.
Dvoznamenkasti pad cijena maslaca i mlijeka u prahu
Indeks koji iskazuje kretanje globalnih cijena mliječnih proizvoda oslabio je 3,6 posto, uz dvoznamenkasti pad cijena maslaca i mlijeka u prahu. Pad cijene događa se u trenutku kada je EU pokrenula mjeru skladištenja tržišnih viškova mlijeka. Za razliku od EU, Hrvatska ima problem s manjkom mlijeka, pa bi ova mjera mogla biti problematična za naše domaće proizvođače kada domaći prerađivači krenu u otkup istih viškova. Naime, moglo bi doći do pada cijena kod nas i uvoza EU viškova.
Pad cijena prema TISUP-u već je vidljiv kod mliječnih proizvoda pa je tako cijena maslaca prve klasa bila u travnju manja za gotovo 20 posto u odnosu na travanj prošle godine, a mlijeka u prahu za tri posto. U sklopu mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanima epidemijom koronavirusa u RH, Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je s otkupom i doniranjem mliječnih proizvoda. Do početka ovog tjedna mjeru su koristile tri mljekare, koje otkupljuju mlijeko od oko 400 proizvođača mlijeka, a podijeljeno je oko 80 tona mliječnih proizvoda potrebitima.
Pandemija u isto vrijeme pogađa potražnju i ponudu mesa jer se potrošnja smanjuje zbog zatvorenih restorana i nižih primanja kućanstava, a manjak radne snage na strani prerade negativno utječe na vremenski usklađene proizvodne sustave. Na globalnoj razini meso je pojeftinilo 2,7 posto, s obzirom na to da djelomični oporavak kineske potražnje za uvozom nije u potpunosti nadoknadio kontinuirano slabu potražnju u drugim zemljama.
Stanje na hrvatskom tržištu pokazuje obrnuti trend. Podaci TISUP-a za kraj travnja pokazuju da su cijene svinjskog mesa u maloprodaji počele rasti pa je tako za primjer u mesnicama kilogram svinjske vratine koštao 42,86 kuna, dok je krajem travnja prošle godine bio na 39,43 kune. Cijene svinjskog buta u promatranom razdoblju povećane su sa 35,87 na čak 38,26 kuna, koliko je cijena bila krajem travnja. Ponuda junećeg mesa bolja je zbog tržišnih viškova domaćih proizvođača uzrokovanih padom izvoza na tržište Libanona i Italije, pa su cijene stabilne s blagom korekcijom na niže.
Pšenica stabilna, EU uvodi carinu na uvoz kukuruza
FAO analiza pokazuje da je u prošlome mjesecu najviše pojeftinio šećer, čak 14,6 posto u odnosu na ožujak, budući da je korona kriza pogodila potražnju, a pad cijena nafte smanjio je upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola, stoga je preusmjerena u proizvodnju šećera. Cijene šećera potonule su na najnižu razinu u 13 godina. Utjecaj negativnih globalnih kretanja na tržištu šećera reflektira se i na hrvatsko tržište, a tijekom ovog tjedna objavljena je i informacija o racionalizaciji proizvodnih kapaciteta hrvatske industrije šećera, koja je udružila svoje tri tvornice. Mediji su objavili kako zbog velikih promjena na globalnom tržištu šećera, domaća industrija namjerava drastično smanjiti proizvodnju tvornice u Virovitici.
Na globalnom tržištu su pale i cijene biljnih ulja, za 5,2 posto u odnosu na ožujak, predvođene izrazitim pojeftinjenjem palminog, sojinog i ulja uljane repice. Na domaćem tržištu, prema podacima TISUP-a cijene uljarica u travnju bile su stabilne s malim oscilacijama, pa je primjerice na mjesečnoj razini primjetan rast otkupne cijene soje na 2,58 kuna za kilogram, dok je prošle godine u travnju cijena bila 2,23 kune za kilogram. Godišnji prosjek otkupne cijene soje u Hrvatskoj je 2,45 kuna za kilogram. Najblaže su u travnju pale cijene žitarica, budući da je oštri pad cijena kukuruza neutralizirao poskupljenje pšenice i riže.
Na globalnoj razini cijene pšenice porasle su 2,5 posto zbog izvješća da je Rusija u vrlo kratkom roku ispunila izvoznu kvotu. Žitarice koje se koriste u prehrani ljudi i stoke, poput kukuruza, pojeftinile su pak 10 posto zbog smanjene potražnje za potrebe proizvodnje stočne hrane i biogoriva.
Posljednji podaci TISUP-a pokazuju da je otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj na razini od 1,07 kuna za kilogram, dok je u istom mjesecu prošle godine bila na razini od 1,41 kune, a prosječna godišnja cijena je 1,19 kuna za kilogram.
U Hrvatskoj je cijena kukuruza stabilna i drži se na razini od 1,03 kune za kilogram koliko je bila u travnju prošle godine, ali je to nešto više u odnosu na godišnji prosjek od 0,99 kuna. U vrijeme obilne ponude i niskih cijena kukuruza širom svijeta, pokrenut je automatski mehanizam za obračun uvoznih dažbina, koji utvrđuje uvoznu carinu za kukuruz, sirak i raž na 5,27 eura po toni. Time će se osigurati da europski proizvođači ne budu u nepovoljnom položaju u trenutnim tržišnim uvjetima. Cijena kukuruza u SAD-u znatno opada zbog pada cijena nafte, što je dovelo do pada potražnje goriva za bioetanolom u SAD-u (a kukuruz je glavna sirovina za proizvodnju etanola). No, usporedno s tim, očekuje se rekordna berba kukuruza u sezoni 2020/2021 na globalnoj razini.
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica, FAO je potvrdio procjenu prošlogodišnje proizvodnje žitarica od 2,720 milijardi tona. Snizili su pak prognozu potrošnje žitarica u sezoni 2019/2020., za 24,7 milijuna tona, uglavnom zbog utjecaja koronavirusa na gospodarstvo.
Objavili su i prve procjene globalne ponude i potražnje za pšenicom u sezoni 2020/2021, predviđajući da će proizvodnja dosegnuti 762,6 milijuna tona, što bi uglavnom odgovaralo prošlogodišnjoj razini. Potrošnja pšenice u 2020/21. sezoni bit će stabilna, budući da će veća potrošnja za proizvodnju prehrambenih proizvoda biti neutralizirana smanjenom potrošnjom u proizvodnji stočne hrane i u industriji.
Kada je riječ o Hrvatskoj u jesenskoj sjetvi, pšenica je zasijana na 136.000 hektara, samo 6000 hektara manje nego u 2018. godini, pa se može očekivati prosjek iznad 700.000 tona skinutog zrna. Očekuje se da bi proizvodnja pšenice trebala biti dobra, te da će je Hrvatska imati dovoljno za svoje potrebe, ali i za izvoz.
