Prehrambeni sustavi sastavni su dio zdravlja ljudi i održivosti planeta. Razvoj inkluzivnih, održivih, učinkovitih, hranjivih i zdravih prehrambenih sustava bit će presudan za postizanje ciljeva održivog razvoja. Poljoprivredni sektor značajno doprinosi količini ostvarenih stakleničkih plinova, krčenju šuma i nestašici vode. S druge strane, ogromne količine hrane se bacaju pa se u nekim regijama na takav način izgubi i do 40 posto hrane.
Klimatske promjene i nestabilnost vremenskih prilika imaju i snažan utjecaj na rast cijena hrane. Brojni su novi izazovi koji snažno utječu na prehrambene sustave, od nepredvidivosti do brojnih inovacija koje ukupnu sliku budućnosti čine u najmanju ruku neizvjesnom. Poslovanje u tako nesigurnim uvjetima zahtijeva promišljeno razmatranje i planiranje za slučaj nepredviđenih događaja. Izrada scenarija i predviđanja može biti moćan alat za istraživanje potencijala u budućnosti, uzimajući u obzir kombinacije ključnih trendova i neizvjesnosti koje mogu dovesti do različitih ishoda. Oni mogu proširiti i našu perspektivu o mogućnostima za budućnost, kao i o implikacijama naših izbora.
Čimbenici koji bitno utječu na to kako će se razvijati prehrambeni sustavi u budućnosti u najvećoj su mjeri potrošnja i tržišna povezanost. Potrošnja se može razvijati kao resursno intenzivna potrošnja, ali može biti i resursno učinkovita. Tržišna povezanost, pak, otvara pitanja koja se odnose na relativnu otvorenost trgovine (više globalnog tržišta ili više lokalnog tržišta), otpornost robnih tržišta i inkluzivnost tehnoloških inovacija.
Ključna pitanja i odgovori na njih
Ključna pitanja koja su povezana s potražnjom, a koja su i izvor nesigurnosti u budućnosti prehrambenih sustava su:
- Hoće li se ljudi odlučiti za konzumaciju zdravije, uravnoteženije prehrane ili će više konzumirati hranu s visokim udjelom proteina i šećera, soli i masti na bazi životinja?
- Hoće li potrošači zahtijevati hranu koja se proizvodi na ekološki održiv način?
- Hoće li proizvodnja hrane moći odgovoriti na promjenjivu potražnju (uključujući manje rasipanja hrane i potrošnje energije)?
Ključni elementi tržišta koji su izvor neizvjesnosti su:
- Hoće li se države uključiti u povećanu suradnju na globalnim tržištima ili će više biti izolacionističkih politika koje će voditi prema regionalnoj i lokalnoj trgovini?
- Koliko će robna tržišta biti otporna na šokove i kako će to utjecati na povjerenje potrošača?
- Hoće li inovacije (i intelektualno vlasništvo) biti zatvoreni i zaštićeni ili će se pojaviti više platformi otvorenog koda i povezanost?
- Hoće li aktivnosti u lancu vrijednosti pomoći u premošćivanju prepreka koje imaju mali poljoprivrednici i proizvođači?
Danas je potpuno jasno da bi svjetski prehrambeni sustavi trebali udovoljiti osnovnim težnjama te da trebaju uključivati sljedeće pokazatelje:
- Uključivi – kroz osiguravanje ekonomske i socijalne uključenosti za sve aktere prehrambenog sustava, uključujući male farme, žene i mlade.
- Održivi – kroz umanjenje negativnih utjecaja na okoliš, očuvanje oskudnih prirodnih resursa i jačanje otpornosti na buduće šokove.
- Učinkoviti – kako bi mogli proizvesti dovoljne količine hrane za globalne potrebe uz minimiziranje gubitaka i rasipanja.
- Sposobni proizvoditi hranjivu i zdravu hranu tako da osiguraju i promoviraju konzumacije raznolike hranjive i sigurne hrane za zdravu ishranu.
Poznato je da se načini na koji ljudi proizvode, nabavljaju i konzumiraju hranu značajno mijenjaju tijekom nekoliko posljednjih desetljeća. Prehrambene navike se nastavljaju razvijati i zbog tehnološkog napretka, mijenjajući potrošačke sklonosti. Ti su trendovi složeni, višeslojni i u međusobnoj interakciji na različite načine.
Prehrambena industrija kontinuirano raste i mijenja se
Prehrambena industrija je velika industrija koja kontinuirano raste globalno i lokalno. Taj rast globalno ima vrlo male stope jer je potrošnja hrane vrlo slabo elastična. (ali ipak ima i velikih promjena u pojedinim kategorijama). Tako američka prehrambena industrija raste prosječno godišnje samo jedan posto, dok su nadolazeći manji brendovi doživjeli godišnji rast od 4.9 posto.
Ponekad, nismo uopće svjesni što jedemo i koliko je dug put od polja do našeg tanjura. U onom što jedemo najčešće sudjeluju brojni sudionici; od poljoprivrednika, prerađivačke industrije, veleprodaje, do prodavača živežnih namirnica, a na kraju nam često hranu skuhaju i serviraju ugostitelji. Kao rezultat promjene tehnologije, potrošačkih preferencija, globalizacije i demografije, industrija se razvija, a prehrambeni eko sustav postaje složeniji i međusobno ovisan. Ranije je bilo potpuno normalno da svaki od sudionika u tom lancu djeluje samostalno, obavlja svoj dio posla, suradnja među njima bila je vrlo jasna te se temeljila na njihovim tradicionalnim ulogama.
Danas ne postoji tradicionalni lanac dobave, nego krug međusobnih veza u kojemu svatko od sudionika surađuje sa svima. Poljoprivrednik postaje prerađivač i distributer i trgovac. Maloprodaja sve češće pruža uslugu pripreme hrane, postaje i dostavljač krajnjem kupcu putem dostave robe na kućni prag, a ugostitelji sve češće grade vlastite lance dostava ne čekajući da potrošač dolazi na njegova vrata.
Švicarski prehrambeni div Nestle tako je nedavno kupio američku tvrtku za dostavu hrane Freshly za gotovo milijardu dolara, šireći se na unosan posao pripreme obroka za ljude koji zbog protupandemijskih mjera rijetko izlaze iz svojih domova. Obrazlažući najnoviju akviziciju, iz Nestlea ističu kako je ovaj „trend“ iznjedrila pandemija, ali će prema njihovim procjenama bit dugoročan jer potrošači sve više kupuju preko interneta i sve više jedu doma.
Dostava gotovih pripremljenih obroka ima izuzetno velike stope rasta diljem svijeta. Već trećina potrošača sada koristi uslugu dostave gotovih obroka. Platforme koje povezuju ljude s uslugama rastu po enormno visokim stopama nezabilježenima do sada. Tvrtke poput eBaya, Ubera i Airbnba remete konvencionalne poslovne modele omogućujući učinkovite transakcije između potrošača i poduzeća. Internet malim proizvođačima također omogućuje otvaranje novih mogućnosti komunikacije s kupcima i otvaranje novih tržišta. Mala poduzeća imaju web stranicu i objavljuju svoje ponude na društvenim mrežama. Dostupnost Interneta smanjuje prepreke za ulazak prehrambenih poduzeća na tržište od kojih kupci već putem pametnih telefona direktno naručuju potrebnu hranu.
Tehnologija snažno utječe na prehrambene sustave
Tehnologija se brzo integrira u svaki dio prehrambene industrije. Ali ubrzavanje usvajanja postojećih tehnologija, kao i niz novih tehnologija koje se pojavljuju stvaraju mogućnosti kao i izazove za prehrambena poduzeća. Analitika podataka i digitalne platforme nude tvrtkama mogućnost razumijevanja preferencija kupaca na način kako to ranije nije bilo moguće. Tehnologija tvrtkama omogućava ispunjenja njegovih preferencija potrošača putem personaliziranog pristupa. To je posebno važno u kontekstu sve složenijih prehrambenih potreba potrošača. Tako mobilne aplikacije i uređaji pružaju mogućnost praćenja zdravlja, osvještavaju ljude o hrani koju konzumiraju i utječu na oblikovanje preferencija. Potrošači sve više od tvrtki traže da daju punu informaciju o svojim proizvodima i načinu proizvodnje.
Sama proizvodnja hrane tako postaje „pametna“. Zato će prehrambene tehnologije omogućiti revoluciju u načinu na koji proizvodimo hranu, primjerice uz pomoć 3D pisača može se proizvesti sintetičko meso. Nove tehnologije istovremeno značajno povećavaju produktivnost smanjenjem troškova proizvodnje. Farme preusmjeravaju poljoprivredu s ruralnih područja na visokotehnološke urbane zatvorene farme.
Sljedeći val tehnologija, kao što su Internet of Things i Blockchain, transformiraju opskrbne sustave, omogućujući učinkovitost i transparentnost. Sada je moguće pratiti lokaciju proizvoda u stvarnom vremenu, te pružiti transparentnost u cijelom lancu opskrbe. Ostale tehnologije, poput virtualne odnosno proširene stvarnosti, također pružaju nove mogućnosti stvaranja iskustava za potrošače.
Promjena preferencija transformira potrošnju
Način na koji biramo što, kada, kako i zašto jedemo složen je i drastično se mijenja. Naš odgoj, gdje živimo, u što vjerujemo te naše preferencije, sve to utječe i na naš izbor hrane. Kroz povijest, potrošači su bazirali svoj odabir na temelju tri faktora: okusa, cijene i pristupačnosti; što su bili tzv. tradicionalni faktori. Oni i dalje prevladavaju, ali u odabiru hrane do izražaja dolaze i drugi (potpuno novi) faktori kao što su: zdravlje i wellness, sigurnost, društveni utjecaj, iskustvo i transparentnost.
Po novim istraživanjima, gotovo pola kupaca kaže da na njihove navike potrošnje značajno utječu ovi novi faktori koji su još uvijek u razvoju i značajno rastu i dobivaju na važnosti. Bitno je naglasiti da se novi faktori ne pojavljuju u samo jednoj ciljanoj skupini, već u svim skupinama potrošača, nevezano o spolu, dobi, kvalifikaciji ili regiji iz koje potječu.
Zdravlje i wellness najutjecajniji su od tih novih faktora te kupci odlučuju platiti više za zdravije proizvode. Potrošači se sve više okreću svježoj hrani, sirovoj hrani i neprerađenim proizvodima, a izbjegavaju hranu bogatu šećerom, mastima i aditivima. Traže se i alternative za crveno meso.
Sve više potrošači obraćaju pažnju na izbor hrane. Veća razmjena znanja omogućena tehnologijom pruža potrošačima alat za traženje informacija o hrani koju žele konzumirati. Preko hrane, namirnica (ali i odjeće te još mnogo toga), potrošači aktivno traže poštivanje visokih standarda i etiku u poslovanju. Traže se održivi proizvodi i odabir brendova koji su proizvedeni s većim stupnjem društvene odgovornosti i poštivanjem socijalnih pitanja koja su usklađena s njihovim uvjerenjima. Ta pitanja se protežu od svijesti o klimatskim promjenama do dobrobiti životinja, te osiguranja dobrih uvjeta rada u prehrambenim kompanijama.
S druge strane, društveni mediji sve više potiču naš izbor hrane. Trenutno postoji preko 340 milijuna postova na Instagramu za #food. Sve je više onih koji pružaju usluge ponude hrane i moraju udovoljiti trendu pružajući “Instagram-vrijednu” hranu, poput “sushi-burrito” ili “cronut”. Vizualno privlačna hrana dominira na društvenim mrežama. Uspon ekonomije iskustva znači da uspješna trgovina i restorani moraju sve više pružati vrhunsko uređenje i iskustvo koje nudi više od same hrane i dobrog ukusa.
Nesigurni svijet pun je izazova
Nalazimo se u nesigurnom svijetu, prepunom izazova. Promjene su česte, brze i pod snažnim utjecajima geopolitičkih događaja, klimatskih promjena i propadanja prirodnih izvora, četvrte industrijske revolucije, pojave ogromnog broja novih tehnologija i inovacija. Sve to utječe da današnji poznati prehrambeni sustavi nisu prikladni te je potrebna njihova temeljna transformacija.
Postoji prilika da se pokrene znatni napredak kroz inovacije i iskoriste brojne nove tehnologije za ulaganje u zdravlje i prehranu. Javne politike, trgovinski te regionalni sporazumi morali bi doprinijeti većoj otpornosti na globalnim tržištima. Potrebne su nove i smjele “pametne politike” i redizajn sustava koji će procijeniti i integrirati stvarne troškove u sustavu hrane te dizajnirati politike prehrane, poljoprivrede i okoliša kako bi se omogućila zdravija prehrana, povećala učinkovitost poslovanja i iskoristila tehnologija za rješavanje društvenih i ekoloških izazova u prehrambenim sustavima.
Puno toga je na prekretnici i COVID kriza samo je brže i snažnije ukazala da su promjene nužne zbog čega se svi moramo suočiti s njima i pokušati dati naš doprinos kako bi bili učinkoviti u proizvodnji i cijelom lancu dobave u sustavu proizvodnje hrane. Politike koje se donose moraju omogućiti da lanci vrijednosti hrane postanu više transparentni. Tako bi odgovarajući na potražnju potrošača i poboljšanu tehnologiju došlo do znatnog povećanja transparentnosti u izvorima hrane i povećanim naporima za rješavanje nejednakosti duž lanca.
A na poljoprivrednicima i proizvođačima hrane je zadatak da što učinkovitije koriste resurse kroz široko prihvaćanje dobrih poljoprivrednih praksi zajedno s povećanjem dostupnosti i usvajanje digitalizirane poljoprivrede i novih tehnologija, inovacija te navodnjavanja bez kojeg danas nema uspješne poljoprivrede.
