Hrvatski potrošači još uvijek veliki dio svojih primanja troše na hranu
Blagdansko vrijeme bliži se kraju. Svi zbrajamo svoje troškove, a država može biti zadovoljna snažnim rastom blagdanske potrošnje, pogotovo uzimajući u obzir da je potrošnja glavni generator rasta BDP-a u Hrvatskoj. Porezna uprava objavila je podatak o blagdanskoj potrošnji po kojem su, tijekom ovih blagdana, hrvatski građani potrošili 15,8 milijardi kuna, što je 6,4 % ili gotovo milijardu kuna više nego u istom razdoblju u odnosu na prošlu godinu. Prosinac je već zadnjih desetak godina najudarniji po potrošnji tijekom godine. Usporedbe radi, u ostalim mjesecima prosječno se troši od osam do maksimalno deset milijardi kuna, dok je za vrijeme rekordnih turističkih sezona, tijekom srpnja i kolovoza, maksimalna potrošnja dosezala 14 milijardi kuna.
Tradicionalno se tijekom blagdana najviše kupuju pokloni: igračke, kozmetika, odjeća i obuća, tehnika, knjige, božićne dekoracije te delikatesni prehrambeni proizvodi. Naravno, uvijek je tu i znatno veća potrošnja pića i hrane, naročito mesa, ali i svih drugih proizvoda, mliječnih, pekarskih, šećera, jaja, čokolade, vina i žestokih alkoholnih pića. Temeljem podataka o potrošnji, može se zaključiti da se gospodarstvo stabiliziralo i da se optimizam potrošača povećao, kao i to da, unatoč problemima, naši građani ipak bolje žive, odnosno da je standard sve bolji.
Promicanje blagdanske potrošnje kreće sve ranije
Trgovci i proizvođači proizvoda koji se najviše poklanjaju ili konzumiraju, ali i gradovi poznati po adventskim događanjima, sve ranije počinju s promicanjem blagdanske potrošnje. Diljem EU pa i u najkonzervativnijim zemljama, započinje se s blagdanskim ukrašavanjem i adventskim svečanostima znatno ranije od samog Adventa – već polovinom studenog.
Podaci pokazuju da Velika Britanija ima najveću blagdansku potrošnju, koja traje čak šest tjedana i iznosi oko 94 milijarde dolara, što je gotovo dvostruko više od prosječne božićne potrošnje u ostatku Europe. Njemačka je na drugom mjestu, s potrošnjom od oko 80 milijardi dolara prije praznika. S više od 70 milijardi dolara, Francuska je treća na ovoj ljestvici. Talijanski prihodi od maloprodaje znatno su manji i iznose 45 milijardi dolara, a slijede Španjolska s 28 milijardi dolara te Nizozemska i Belgija.
Unatoč tome što blagdanska potrošnja u Hrvatskoj raste gotovo za milijardu kuna svake godine, posljednjih nekoliko godina ona je u odnosu na razvijene zemlje EU još uvijek vrlo mala, mogli bi reći višestruko manja od navedenih EU zemalja te se za 2019. procjenjuje na 2,35 milijardi dolara.
To je razumljivo i vidljivo kroz analizu podatka o bruto domaćem proizvodu te stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku iskazanoj standardom kupovne moći, a to pokazuju i podaci Eurostata.
Kupovna moć Hrvata na 63 posto prosjeka EU
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a, pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj, izražen u paritetu kupovne moći za 2018. godinu, iznosi tek 63 posto prosjeka EU 28. BDP po stanovniku koristi se kao pokazatelj razine blagostanja u zemljama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije, još uvijek postoje značajne razlike među zemljama članicama.
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku iskazana standardom kupovne moći među zemljama članicama EU u 2018. godini kretala se od 44 posto ispod prosjeka EU-28 u Bugarskoj do 34 posto iznad prosjeka EU-28 u Luksemburgu. Osim Luksemburga, najveći SIP po stanovniku ostvarile su Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Velika Britanija i Finska, i to u rasponu između 10 i 20 posto iznad prosjeka EU-28.
Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Letonija, Hrvatska, Mađarska i Bugarska, čiji je prosjek između 30 i 50 posto ispod prosjeka EU-28. Većina zemalja članica EU, koje su pristupile EU nakon 2004. godine, ostvaruju znatno viši standard i njihov indeks stvarne individualne potrošnje znatno je veći od hrvatskog, koji je na 64 %, dok je indeks Litve na 89 %, Češke 82 %, Slovenije 79 %, Poljske 76 %, Slovačka 73 % te Rumunjske 71 %. Sve to upućuje na zaostajanje standarda hrvatskih građana i njihovu manju kupovnu moć od ostalih stanovnika EU iz zemalja s kojima se volimo uspoređivati.
No, pozitivna je činjenica da zadnje tri godine naš BDP po stanovniku raste, ali još izraženije raste indeks SIP pa je sa 61 % u 2016. godini porastao na spomenutih 64 % u 2018. godini. Istovremeno Rumunjska ostvaruje značajno veći rast i brži razvoj te njihova kupovna moć bitno nadilazi naše građane. Po sadašnjim pokazateljima, samo je Bugarska lošija od nas od zemalja EU.
S druge strane, po pokazateljima kupovne moći, naši susjedi u zemljama bivše Jugoslavije znatno zaostaju te se njihov SIP indeks kreće između 40 i 58 posto.
Na hranu i pića trošimo gotovo 30 posto kućnog budžeta
Hrana i pića čine veliki dio potrošnje kućanstava u Republici Hrvatskoj. Zadnjih godina objavljeni su podaci da su hrvatska kućanstva na hranu i piće trošila gotovo 30 posto svog kućnog budžeta. Prema zadnjoj analizi koju je objavio Eurostat, za potrošnju kućanstva u 2018. godini u Hrvatskoj se na hranu i bezalkoholna pića troši 18 posto sveukupnog budžeta, što su i dalje najznačajniji troškovi kućnog budžeta (Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Household_consumption_by_purpose#Composition_of_EU-28_household_expenditure_in_2018).
Sredinom godine Eurostat je objavio analizu za koje namjene su kućanstva u državama članicama EU najviše trošila u 2018. godini. Interesantno je da je Hrvatska zemlja koja najviše od svih zemalja EU troši za rashode kućanstva (72 posto BDP-a). Najveći trošak u gotovo svim zemljama EU čine troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata koji čine najvažnije stavke potrošnje kućanstava, nakon čega slijede ‘prijevoz’ te ‘hrana i bezalkoholna pića’.
U Hrvatskoj su troškovi hrane i bezalkoholnih pića još uvijek na prvom mjestu, a tek nakon toga slijede troškovi stanovanja, dok su daleko na začelju troškovi prijevoza.
U 2018. godini kućanstva u Europskoj uniji potrošila su više od 1.047 milijardi eura (što je ekvivalent 6,6 posto BDP-a EU) na ‘hranu i bezalkoholna pića’. To predstavlja 12,1 posto njihovih ukupnih izdataka za potrošnju i svrstalo se kao treća najveća kategorija rashoda kućanstava nakon ‘stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva’, koja su činila 24 posto rashoda kućanstava te ‘transporta’ koji je imao udjel od 13,2 posto.
Domaćinstva u Rumunjskoj potrošila su oko petine ukupnih rashoda kućanstva na hranu i bezalkoholna pića (27,8 posto). Slijede Litva (20,9%), Estonija (19,6%) te Bugarska i Hrvatska s nešto više od 18%. Ispod deset posto troškova za hranu imaju samo četiri zemlje članice EU – Velika Britanija (7,8 posto), Irska (8,7 posto), Luksemburg (9,1 posto) i Austrija (9,7 posto).
Kada znamo da hrvatski građani još znatno zaostaju u potrošnji gotovo svih vrsta hrane od prosjeka potrošnje u EU, vidljivo je kako s rastom životnog standarda i standarda kupovne moći, možemo očekivati i rast potrošnje nekih vrsta hrane, posebice mesa i mesnih proizvoda te voća i povrća. To otvara put i povećanoj potrošnji domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambene industrije.
Stručnjaci SMARTER-a u Strategiji razvoja poljoprivrede stalno naglašavaju kako Hrvatska svoju poljoprivredu treba razvijati upravo na očekivanoj većoj domaćoj potrošnji, dosezanju zadovoljavajuće razine samodostatnosti u pojedinim proizvodnjama, ali i projekciji rasta poljoprivrede te okretanja izvozu roba s kojima možemo biti konkurentni na globalnom tržištu.
