U GODINI PANDEMIJE REKORDNE POTPORE, RAST VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE, PAD DEFICITA VANJSKE TRGOVINE
Godina na izmaku bila je gospodarski izuzetno teška, neusporediva i s godinama ekonomske krize iz 2008. godine, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Pandemija Covida-19 utjecala je na brojna negativna kretanja u biznisu, te je iz korijena promijenila način poslovanja i razmišljanja na globalnoj razini. Na početku pandemije došlo je do kratkotrajnih prekida u lancu opskrbe hranom, situacija se s opskrbom komplicirala i mijenjala iz dana u dan. Europska komisija brzo je reagirala kako bi se održala sigurnost opskrbe hranom. Odmah su uvedene tzv. zelene prometne trake kako bi se osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta roba. No, pandemija je otvorila brojna pitanja, a u takvim uvjetima tražena su alternativna rješenja u globaliziranom gospodarstvu. Mnogi su sektori izloženi teškim udarcima zbog iznenadnih šokova potražnje, kratkoročnih nestašica u ponudi radne snage i pooštravanja međunarodne trgovine i slično. Snažni reflektori usmjereni su i na poljoprivredu i prehrambenu industriju te su postavljena mnoga važna pitanja o tome kako proizvodimo i konzumiramo hranu. Samodostatnost hrane postala je tema na svim nivoima i gotovo je jedinstveni zaključak da je potrebno osigurati veći stupanj samodostatnosti. Proteklih mjeseci razvila se snažna diskusija o tome da je Hrvatska ovisna o uvozu hrane te je korona kriza podigla svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju domaće proizvode.
U takvim uvjetima hrvatska poljoprivreda uspjela je odgovoriti novim izazovima, pa se na kraju 2020. godine bilježi nekoliko pozitivnih trendova. Ovi trendovi mogli bi ukazati, ali možda u konačnici biti i potvrda, kako svaka kriza može biti i velika prilika za zaokret te da su višegodišnja ogromna ulaganja u poljoprivredu (možda) počela davati rezultate.
Tako poljoprivrednu pandemijsku 2020. godinu Hrvatska završava s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji (pšenica, soja, kukuruz i dr.), smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene jer je rast izvoza bio veći od rasta uvoza u prvih devet mjeseci, ali i rekordnim isplatama različitih oblika potpora poljoprivrednicima. Potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja značajno su rasle i očito potaknule važan investicijski ciklus u poljoprivredi što je vjerojatno jednim dijelom imalo utjecaja i na rast vrijednosti proizvodnje, ali svakako na rast produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, što je po našem mišljenju još i značajnije od samog rasta proizvodnje. No nikako se ne smije zaboraviti i to da su tijekom godine dodatno isplaćene potpore, kao mjera pomoći zbog korona krize (tzv. Covid potpore) sektorima koji su bili na najjačem udaru zbog pandemije – stočarstvu (tovno govedarstvo, proizvodnja mlijeka), svinjogojstvu, vinarstvu i dr.
„Stručnjaci Smartera tijekom 2020. aktivno su analizirali stanje u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje i vrlo jasno ukazivali na pozitivne i negativne promjene na tržištu koje je donijela pandemija Covida-19. Nudili smo rješenja koja hrvatskoj poljoprivredi mogu pomoći u strateškom zaokretu i reformama koje su važne za opstanak te rast i razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zato nas raduje što su ostvareni pozitivni pomaci koji će donijeti dobrobit poljoprivrednim proizvođačima. Mišljenja smo da je važno poduzimati odlučne korake koji će snažnije i dugoročnije imati pozitivni učinak na poljoprivredu u cijelosti. Ova godina je pokazala da se u klimatološki dobroj proizvodnoj godini, u kriznim uvjetima urušavanje tržišta (pad maloprodaje, prekidi u lancu opskrbe, pad kupovne moći i dr.), značajnije ulaganje u poljoprivredu daje dobar rezultat. No, rješavanje bazičnih osnovnih pretpostavki za konkurentnijom poljoprivredom još je ispred nas. S tim procesom smo gotovo na samom početku i puno je posla ispred nas. Kao ključnim za 2021. smatramo izradu strateških planova za poljoprivredu što je naša obveza prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, te smo uvjereni kako budući ciljevi i akcijski planovi koji bi trebali biti izrađeni trebaju pratiti nove proizvodne investicije i strategiju poljoprivrede usmjerene na podizanje konkurentnosti i na one proizvodnje koje imaju dobar temelj da budu nositelji budućeg razvoja agrara, ocjena je Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Rast vrijednosti proizvodnje realan ili sporadičan
Prema prvoj privremenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna proizvodnja je u 2020. godini narasla za 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu odnosno s 17,9 milijardi kuna na 18,8 milijardi kuna. Zabilježen je i porast neto dodane vrijednosti i produktivnosti od gotovo 10 posto. Podaci o porastu neto dodane vrijednosti i produktivnosti navode na zaključak da bi rast mogao biti trajniji, no ipak treba pričekati konačne procjene i dublju analizu što je ovaj rast pokrenulo.
„Naša je procjena da je na rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, u najvećem dijelu utjecala rekordna proizvodnja pšenice, kukuruza i drugih žitarica i uljarica uz rast cijena, te da su ostvareni pomaci u ostalim proizvodnjama – primjerice ostvarena je rekordna proizvodnja krumpira, maslina, primjetni su pozitivni trendovi u voćarstvu, proizvodnji povrća, a pomaka ima i u pojedinim sektorima stočarske proizvodnje. Ipak, da bi mogli govoriti o dugoročnim trendovima treba pomno analizirati konačne rezultate u svim proizvodnjama. Slično je i sa robnom razmjenom, jer veća proizvodnja u ratarstvu i veći izvoz sirovina, a ne proizvoda dodane vrijednosti, sigurno je utjecao na bolju robnu razmjenu, no sa tim ne smijemo biti zadovoljni nego je potrebno pronaći dugoročne modele poslovanja kako bi se naša sirovina u preradbenim kapacitetima pretvorila u proizvode dodane vrijednosti koji će donositi bolju zaradu u globalnoj trgovini, zaključak je stručnjaka Smartera.
Državni zavod za statistiku pred kraj godine je objavio i privremene podatke strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2020. godini. Riječ je o podacima iz ovogodišnjeg popisa poljoprivrede, koji je proveden u lipnju i u listopadu ove godine. Popisom poljoprivrede obuhvaćeno je 173.776 OPG-ova i oko 4.400 poslovnih subjekata, a uspoređeni su s podacima posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. Prema ovim podacima poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2020. koristila su ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje u usporedbi s 2016. godinom, dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda.
Smatramo negativnim korištenje 19 tisuća hektara manje nego je to bilo u 2016. godine. Statistika pokazuje da se žitarice siju na 60,7 posto, a industrijski usjevi na 20,5 posto U odnosu na 2016. godinu žitarice su ove godine bile zasijane na 1,7 posto manje površina, dok su površine pod industrijskim usjevima rasle. Veći udio u ukupnim površinama oranica i vrtova ima još i krmno bilje od 11,9 posto. No, kod krmnog se bilja bilježi i dvoznamenkasti pad površina u odnosu na 2016. godinu. Još veći dvoznamenkasti pad površina bilježi se i kod svježeg povrća, dinja i jagoda, za 18,2 posto, na 11 tisuća hektara, korjenastih i gomoljastih usjeva, za 19,2 posto, na 21 tisuću hektara. Najviše su ipak u postotku smanjene površine pod suhim mahunarkama, ali na malim površinama.
Posebno nas zabrinjava što su za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara porasle površine na ugaru. Inače, ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi, pri čemu se na ove površine dobivaju potpore. Pod trajnim je nasadima u ovoj godini bilo ukupno 78 tisuća hektara, što je u odnosu na 2016. godinu za 5,4 posto veća površina voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika i dr.
Privremeni podaci popisa poljoprivrede za stočarstvo pokazuju da je smanjen broj grla goveda, ali je on porastao u svinjogojstvu, ovčarstvu i peradarstvu.
„I privremeni rezultati ovog popisa ukazuju da nije došlo do strateškog zaokreta u poljoprivredi nego da se naša proizvodnja odvija manje-više u okvirima kakvi su bili 2016. godine, koja je bazna godina za ovo istraživanje. Kada bi se uspoređivali podaci s godinama prije ulaska u EU rezultati poljoprivrede bi bilo još porazniji. Kada budu bili objavljeni svi obrađeni podaci bit će vidljivo na koji način su ogromna višegodišnja ulaganja kroz potpore i sve mjere Programa ruralnog razvoja utjecali na ukupnu proizvodnju i da li ima razloga za optimizam. Pozitivne promjene iz ovog presjeka su zapravo jako male da bi se govorilo da je poljoprivredne politika u ogromna ulaganja utjecala na dugoročan rast. Zato i ostavljamo prostor da u i ovoj analizi ovogodišnje dobre rezultate pripišemo jednoj rodnoj godini, i specifičnim tržišnim kretanjima zbog Covida 19, a ne strateškoj promjeni strukture proizvodnje, snažnijeg rasta produktivnosti i tako nužnog zaokreta, smatraju stručnjaci Smartera.
Rekordna isplata potpora
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je u 2020. godini, zaključno s 30. studenim, isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa. Od tog iznosa 3,1 milijarda kuna se odnosi na mjere ruralnog razvoja, gotovo 3,1 milijarda kuna na izravna plaćanja, 84,5 milijuna su isplate iz “Vinske” omotnice, za školsko voće je utrošeno 8,5 milijuna i 2,7 milijuna kuna za školsko mlijeko. Pomoć pčelarima kroz njihovu omotnicu iznosila je 14,8 milijuna, isplaćena sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosila su 183,7 milijuna kuna, a za dodatne nacionalne potpore iz Državnog proračuna izdvojeno je 299 milijuna kuna. Usporedbe radi, prije pet godina isplaćeno je 4,3 milijarde kuna sredstava. Do kraja ove godine očekuje se ukupna isplata od 7 milijardi kuna.
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako i u 2021. godini nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. kroz 27 natječaja, čiji je glavni cilj, kako se tvrdi, povećanje konkurentnosti ponajprije poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, a korisnicima je na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna. Kako tvrde poseban naglasak stavit će se na osiguravanje samodostatnosti odnosno primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno kroz ulaganja u modernizaciju i povećanje obima proizvodnje, za koju je osigurano više od četvrtine ukupnog iznosa (620 milijuna kuna). Za daljnje povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda osigurano je 300 milijuna kuna, čijim će se ulaganjem u preradu poljoprivrednih proizvoda, i to naročito izgradnju, rekonstrukciju i opremanje preradbenih kapaciteta, osigurati izgradnja prijeko potrebnih modernih kapaciteta za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća te žitarica i uljarica.
Dodatnih 300 milijuna kuna osigurano je za mlade poljoprivrednike i mala poljoprivredna gospodarstva, dok je za povećanje broja samoodrživih poljoprivrednih gospodarstava osiguravano 230 milijuna kuna za korištenje obnovljivih izvora energije, kao jednog od glavnih prioriteta Ministarstva poljoprivrede. S ciljem smanjenja iseljavanja iz ruralnih područja, zadržavanja postojećih te stvaranja novih radnih mjesta koji omogućavaju ostvarenje dodatnog prihoda koji nije direktno povezan samo s poljoprivrednom proizvodnjom, sufinancirat će se pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu u iznosu od 140 milijuna kuna. Ministarstvo će stanovništvu iz ruralnih područja pružiti dodatnu podršku i kroz sufinanciranje ulaganja u temeljnu društvenu infrastrukturu za koja je osigurano dodatnih 200 milijuna kuna. Tim će se sredstvima financirati lokalne tržnice te druge vrste društvene infrastrukture za koju je lokalno stanovništvo pokazalo najveći interes kroz ankete koje su provedene tijekom 2020. godine.
Iz navedene planirane okvirne raspodjele opet je vidljiva tendencija ulaganja sredstava u brojne mjere, od kojih se opet manje od polovine usmjerava na jačanje poljoprivredne proizvodnje, a ostala sredstva su namijenjena socijalnim namjenama i jačanju ruralnih sredina (infrastrukture). Na žalost dosadašnje trošenje sredstava na taj način nije pokazalo da se bitno utječe na jačanje poljoprivredne proizvodnje, a niti na očuvanje života na ruralnim prostorima. I dalje smo uvjereni da samo snažnim ulaganjem u proizvodnju i radna mjesta, jačanje gospodarstva može zadržati stanovništvo na ruralnim područjima.
Smanjivanje deficita
U prvih devet mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula 69 posto, što je 8,11 postotnih bodova više nego u istom razdoblju lani, što je rezultat rasta izvoza, uz istodobni pad uvoza tih proizvoda. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci ove godine iznosila 1,7 milijardi eura, što je rast od pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je vrijednost uvoza bila 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto. Tako je ostvaren deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu u prvih devet mjeseci žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura.
Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni su dobri, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežanog međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije. Najviše uvozimo meso (10,8 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,8 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7,6 posto). U izvozu su najzastupljeniji žitarice (12,3 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,1 posto), ribe (8,8 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 posto) te duhan i njegove prerađevine (7,4 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama, ali u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.
Čak i letimičan pogled na strukturu vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi istovremeno iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Trend rasta izvoza žitarica koji je vrijedan preko 60 milijuna eura i značajan izvoz uljarica govori o strukturnom problemu s obzirom da istovremeno imamo visok uvoz mesa, proizvoda na bazi žitarica i škroba te hrane za životinje. Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih deset mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine upućuju na smanjenje volumena proizvodnje od 2,2 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda i čak od 19,3 posto u proizvodnji pića.
Njemačka je jedan od najznačajnijih partnera u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske, a ova se država od 2013. kontinuirano nalazi na prvom mjestu kao tržište s kojeg Hrvatska najviše uvozi, a zadnje četiri godine je među prvih pet zemalja u koje Hrvatska najviše izvozi. Značaj gospodarskih i drugih veza Hrvatske i Njemačke u siječnju ove godine potvrđen je odabirom Hrvatske kao zemlje partnera Zelenog tjedna u Berlinu, najveće međunarodne poljoprivredne manifestacije u sklopu koje je 50-tak hrvatskih izlagača, hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva predstavilo svoje proizvode pred više od 400.000 posjetitelja. Uspješni nastup u okviru Zelenog tjedna, u prvih devet mjeseci ove godine sigurno je barem djelomično doprinio boljem kretanju izvoza u Njemačku gdje je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 127,2 milijuna eura. No iz Njemačke je uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 365,9 milijuna eura. Prema istom razdoblju lani vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Njemačku bilježi rast od 13 posto, a vrijednost uvoza je pala pet posto. Tako je deficit smanjen 12 posto.
„Ovogodišnju robnu razmjenu također treba promatrati u kontekstu pandemije koja je utjecala na manji uvoz kako zbog pada potrošnje (veliki pad potrošnje u HoReCa kanalu, a i maloprodaja je padala kroz cijelu godinu), tako i prekida u lancu opskrbe. Svaka pozitivna vijest je dobra, ali ne smijemo stvarati zablude da je došlo to korijenskog zaokreta, a pogotovo da je došlo do značajnijeg jačanja konkurentnosti našeg poljoprivredno prehrambenog sektora. No, svakako možemo donijeti zaključke da su se potrošači, uvoznici i trgovci ove godine usmjerili značajnije na domaću prodaju, odnosno da je došlo do trenda smanjenja pritiska uvoznih roba.
Pandemija je otvorila je pitanja o samodostatnosti i potrebi za boljom organizacijom proizvođača. Zbog straha od mogućih prekida u lancu opskrbe te potencijalnih prijetnji nestašica koje su se pojavile iznenada i bez najave i trgovački lanci sve više traže prostor za bolju suradnju, koju bi sada trebalo iskoristiti. Većina trgovačkih lanaca u trenutku ovih prijetnji okrenula se domaćim proizvođačima te ih pozivala da im se priključe u opskrbi. No treba naglasiti ono što je ključno, trgovci upućuju male proizvođače da se otkup i prodaja poljoprivrednih proizvođača odvija preko njihovih većih partnera, otkupljivača odnosno snažne distribucije koji objedinjuju ponudu i na način kako to trgovina traži tako da mogu pružiti uslugu pakiranja, skladištenja i distribucije.
„Ozbiljna kriza nam je ove godine otvorila i priliku da ozbiljno razmislimo o načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu te da se okrenemo značajnije domaćoj proizvodnji. Takav cilj trebao bi biti i sastavni dio Strateške vizije za poljoprivredu i jedan od strateških ciljeva u narednom desetogodišnjem razdoblju“, zaključak je stručnjaka Smartera.
