Hrvatski poljoprivredni proizvođači su na okruglom stolu Društva agrarnih novinara, koji je održan prošli tjedan, potvrdili stavove SMARTERA, objavljene u analizi, o svim učincima primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu na poljoprivredne proizvođače i proizvodnju hrane u Hrvatskoj.
Poljoprivredni proizvođači su jednoglasni u tome (što su posebno istaknuli i čelnici HPK) da će ovaj Zakon utjecati na daljnje smanjenje poljoprivredne proizvodnje, pad zaposlenosti u poljoprivredi, a u konačnici bi mogao dovesti i do novog iseljavanja. Neusklađeni kriteriji u provođenju Zakona, na način kako to žele i po zakonu mogu raditi jedinice lokalne samouprave, negativno će se odraziti na poljoprivredu, zbog čega je hitno potrebno Zakon mijenjati.
Poljoprivrednim proizvođačima, kojima ističu ili su istekli ugovori o privremenom posjedu državnog zemljišta, prijeti zastoj i smanjenje poljoprivrednih površina, a to će ih dovesti do velikih problema u poslovanju.
Predsjednik HPK, Mladen Jakopović, posebno je naglasio da se to odnosi na obveze vraćanja uzetih kredita za razvoj poslovanja temeljem postojeće proizvodnje (na tim površinama), kao i sredstava koje su dobili kroz različite mjere Programa ruralnog razvoja.
Ovo je velik izazov poslovanju u sektoru i može dovesti do intenzivnijeg urušavanja proizvodnje. Hrvatskoj poljoprivredi treba komasacija, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda, a ne daljnje usitnjavanje. Glavni zaključak je da je potrebno promijeniti pogled na poljoprivredu, ne treba je gledati kao socijalnu već ekonomsku granu poljoprivrede.
Poljoprivredna gospodarstva moramo jačati, a ne usitnjavati.
Ugledni hrvatski pravnik, bivši ministar pravosuđa i bivši predsjednik Vrhovnog suda, Ivica Crnić, analizirao je Zakon te smatra da su njime povrijeđene temeljne odredbe vladavine prava i to kroz niz odredbi.
Ako dođe do pokretanja postupka utvrđivanja ustavnosti Zakona, velika je vjerojatnost da bi zakon mogao pasti na Ustavnom sudu, potvrdio je Crnić, čime je još jednom dokazano da ni ovaj, petnaesti po redu Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nije dobro napravljen i samo je dio političke odluke koja nije uvažila sve realne aspekte gospodarskog učinka Zakona.
Crnić je objasnio da je Zakon na Jedinice lokalne samouprave (JLS) prenio odlučivanje o raspolaganju zemljištem što je legitimno, no nije se smjelo prenijeti i samovolju u odlučivanju bez objektivnih i jasnih, te jedinstvenih kriterija u određivanju zemljišnog maksimuma. Zakonskim rješenjem JLS dobile su diskrecijsko pravo na neograničenu moć, što je suprotno zahtjevima Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava, kazao je Crnić.
Nedopustivo je diskrecijsko pravo u određivanju površina bez ikakvog kriterija, jer se na taj način ugrožava ukupna poljoprivredna proizvodnja i sve dosadašnje investicije u proizvodnju, rekao je Crnić.
Ono što je velika prijetnja i opasnost je i mogući sukob interesa, budući da su dio načelnika općina te brojni članovi općinskih vijeća i sami poljoprivredni proizvođači, čime se itekako dovodi u pitanje legalnost zakona i donošenje odluka JLS.
Osim što je upozorio na moguću neustavnost pojedinih odredbi Zakona, Crnić je upozorio i na brojne nezakonitosti Pravilnika o određivanju visine zakupnine poljoprivrednog zemljišta.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, djelomično je argumentirano branila postojeći Zakon, kao i političku odluku da se postupak dodjele zemljišta decentralizira, odnosno da JLS odlučuju o davanju poljoprivrednog zemljišta u zakup. No, naglasila je da bi uredni posjednici, koji dobro rade i proizvode, trebali nastaviti koristiti poljoprivredno zemljište koje sada imaju, uz napomenu da je potrebno dodjeljivati zemlju i novim korisnicima, posebno mladim poljoprivrednicima.
Nitko od poljoprivrednih proizvođača ne osporava potrebu uvođenja mladih poljoprivrednika u proizvodnju, ali kako je istaknuo Antun Vrakić iz HPK, Hrvatska nema više vremena i ne smije dozvoliti da nam poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu pada ili stagnira, a davanja za poljoprivredu rastu. Potrebno je krenuti sa snažnim zaokretom u smjeru jačanja proizvodnje, okrupnjavanja posjeda, povećanja površina poljoprivrednog zemljišta, uređenja zemljišta, navodnjavanja i odvodnje te regionalizacije proizvodnje.
Čelni čovjek SMARTER-a Denis Matijević, izravno je pitao ministricu može li se uskoro očekivati izmjena Zakona, na što je ona potvrdno odgovorila, čak i vremenski terminirala za prvi kvartal 2020. godine.
Ovo je potvrda da se vodi dijalog, da se argumenti jedne i druge strane uzimaju u razmatranje i da će moguće rješenje ovaj put ići u korist poljoprivredne proizvodnje.
