Cvijeće proizvodimo na tek 300 hektara, a uvozimo skoro 10 milijuna eura
Najnoviji podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju kako je prošle godine u Hrvatsku uvezeno 1.797 tona rezanog cvijeća u vrijednosti 9,9 milijuna eura, što u usporedbi s 2017. godinom, predstavlja rast od 19,5 %. U 2018. godini najviše cvijeća tradicionalno smo uvezli iz Nizozemske, 1.687 tonu u vrijednosti 9.1 milijun eura, što ne iznenađuje jer se primjerice samo na cvjetnoj burzi u Amsterdamu trguje cvijećem sa svih strana svijeta. Zatim slijedi Slovenija, iz koje smo uvezli 45 tona u vrijednosti od 435 tisuća eura i Njemačke, iz koje je stiglo 32 tone u vrijednosti 153 tisuće eura.
Hrvatska najviše uvozi svježe rezane ruže te svježe rezane krizanteme, dok je ostalog rezanog cvijeća i cvjetnih pupoljaka vrlo malo.
Na žalost, vrijednost proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja u Hrvatskoj čini tek 0,5% vrijednosti proizvodnje Europske unije. Proizvodnja na tristotinjak hektara nije dostatna za domaće potrebe pa smo usmjereni na uvoz. Dapače, samodostatnost nam je vrlo niska.
Povodom blagdana Svih svetih, uvoz cvijeća u listopadu poraste u prosjeku za 50-ak tona, a većina tog rasta otpada na krizanteme, čiji se uvoz tradicionalno povećava u listopadu.
Eurostat: Njemačka najveći uvoznik cvijeća u EU
Dostupni podaci Eurostata pokazuju da je najveći uvoznik rezanog cvijeća u EU Njemačka, koja uzima četvrtinu ukupnog uvoza, dok je najveći izvoznik Nizozemska, s udjelom u izvozu cvijeća EU od čak 87%. Vrijednost uvoza cvijeća u EU je, prema zadnjim objavljenim podacima, za oko 400 milijuna eura veća od vrijednosti izvoza. Trgovina rezanog cvijeća u EU realizira se u međusobnoj trgovini članica Unije s 85%. Ostalo se izvozi u zemlje izvan EU, ponajprije Rusiju – oko 34 % EU cvijeća, Švicarsku (22 %) i SAD (16 %).
U istom razdoblju je četvrtina uvoza rezanog cvijeća članica EU došla iz zemalja izvan Unije, uglavnom iz Kenije (38%), Ekvadora (17%) i Etiopije (16%). Uvoz cvijeća u EU je u promatranih deset mjeseci vrijedio 3,5 milijardi eura, a izvoz 3,1 milijardu.
Trendovi u cvjećarstvu EU i svijeta
Proizvodnja rezanog cvijeća u svijetu danas se odvija pod izrazito konkurentskim uvjetima. Međunarodni pristup u promišljanju proizvodnje rezanog cvijeća relativno je nov, ali u vrijeme globalizacije, nedvojbeno nužan. Globalna se trgovina rezanim cvijećem brzo mijenja, povećavaju se količine potrošnje zbog sve više izražene prodaje u supermarketima i robnim kućama, a sve veći udjel u trgovini cvijeća uzima i e-trgovina jer su mlađe generacije sve sklonije da putem mobilnih aplikacija kupuju cvijeće. Neka istraživanja pokazuju kako će e-trgovina rezanog cvijeća do 2027. godine rasti godišnje po dvoznamenkastoj stopi. Takav proizvod mora zadovoljiti određene kriterije kao što su uniformnost, kontinuirana opskrba, standardizirani proizvod te niske cijene. Zahtjevi u prodaji usmjeravaju i samu proizvodnju te se traže velike količine i niska cijena proizvoda, uvjete koje može izdržati vrlo mali broj proizvođača.
Glavni dobavljači rezanog cvijeća za prodaju u supermarketima u EU, danas su zemlje Afrike i Latinske Amerike, zbog niske cijene proizvodnje u prirodno povoljnijim klimatskim uvjetima te znatno jeftinije cijene rada. Ovakav trend stvara veliki pritisak na ostale sudionike u proizvodnji koji ne mogu izdržati tu tržišnu utakmicu. Proizvođači Europe, Sjeverne Amerike i Izraela izlaz iz te situacije traže u novom asortimanu rezanog cvijeća, kojeg čine vrste koje se ne prodaju u supermarketima, kao i novim inovativnim proizvodima te usmjerenosti na e-trgovinu.
Očekuje se da će europsko tržište rezanog cvijeća dodatno rasti kratkoročno i u dugoročnoj budućnosti. Digitalizacija, povećanje prodaje nespecijaliziranog maloprodajnog kanala i sve veća potražnja za trajno proizvedenim cvijećem, glavni su trendovi koji mijenjaju cvjetnu industriju u Europi. Ono na što se posebno upozorava je da će dobavljači cvijeća u budućnosti morati stalno proučavati tržišne trendove.
Proizvodnja u Hrvatskoj sezonska i manufakturna
Kao što je već spomenuto, proizvodnja rezanog cvijeća odvija se na tek oko 300 hektara površine i uglavnom je sezonskog karaktera. Nešto proizvodnje odvija se u plasteničkim uvjetima, a otežavajuća okolnost je to što se za proizvodnju cvijeća ne dobivaju potpore. Proizvodnjom cvijeća bavi se ukupno cca 2000 proizvođača.
Najpoznatija udruga proizvođača je “Udruga cvjećara ludbreške regije”, koja je osnovana 1996. godine. Ona danas broji ukupno 120 članova, od kojeg broja je 104 proizvođača cvijeća.
