Pred nama su božićni i novogodišnji blagdani i vrijeme najveće potrošnje kućanstava. Pozivom na kupnju domaćih proizvoda, čime se potiče domaća ekonomija i poljoprivrede jedan je od načina da osvijestimo kako je to mali korak za potrošača, a veliki poticaj i nagrada za proizvođače. Jedan od proizvoda koji se prodaje u ovo vrijeme su i božićna drvca. Jela, smreka ili bor najtraženija su drvca koja se prodaju kod nas, a prodaja obično krene polovicom prosinca.
Domaća proizvodnja božićnih drvaca polako se, ali sigurno oporavlja. Riječ je o proizvodnji koja bi količinski mogla zadovoljiti hrvatsko tržište s jasnom tendencijom rasta, čime bi se mogao čak i ojačati hrvatski izvoz. Za ovaj iskorak najbolje bi rješenje bilo udružiti se i zajedničkim nastupom predstaviti zemljama u okruženju ovaj hrvatski proizvod.
Hrvatske šume, kao jedan od najvećih proizvođača božićnih drvaca, zadnjih godina pokazuju inicijativu na tom polju. Kad se govori o proizvodnji božićnih drvaca, za tržište je obično potrebno oko pola milijuna sadnica. Uzimajući u obzir proizvodnju Hrvatskih šuma, dolazi se do potencijalne brojke od 150 do 200 tisuća komada godišnje, što predstavlja trećinu svih potreba za božićnim drvcima Republike Hrvatske. Zanimljivo je da za domaćim proizvodom vlada slabiji interes te je zadnjih godina i u ovom segmentu prisutan snažan uvoz.
Zauzeti dio europskog tržišta
Potrebe su hrvatskog tržišta od 350 do 500 tisuća komada godišnje. Hrvatske šume, kao vodeći proizvođač, imaju cilj vratiti se dijelom na domaće tržište, a isto tako žele s privatnim proizvođačima božićnih drvca, koji su sve brojniji, zauzeti dio europskog tržišta.
Jedna analiza pokazala je kako je kompletna proizvodnja božićnih drvca postavljena tako da se koristi sjeme iz sjemenskih objekata Hrvatskih šuma, a sadnice rastu u klimatskim uvjetima njihovih rasadnika, čime pridonose proizvodnji kisika, pročišćavanju zraka i apsorpciji ugljičnog dioksida te na kraju, drvca koja su krasila naš dom za vrijeme blagdana, bit će reciklirana te će tako poslužiti kao kompost ili supstrat na kojem će izniknuti neke buduće sadnice. Osim Hrvatskih šuma i brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva „bacila“ su se u ovaj biznis.
Iako bi kroz domaću proizvodnju mogli pokriti potrebe tržišta i još izvoziti, proizvođači kažu kako im probleme stvara nelojalna konkurencija, ali i uvoz PVC drvaca koja se prodaju kao ekološka jer se ne sijeku, što je krivo mišljenje. U svakom slučaju, kupnja prirodnog drvca bolji je izbor od kupnje umjetnog jer potičemo domaću proizvodnju i uz poštivanje svih pravila kružne ekonomije vraćamo ih ponovo u prirodu kao kompost.
Kako Beč zbrinjava bačena drvca
Za kraj valja spomenuti kako je potrebno voditi i brigu kamo s božićnim drvcima nakon što blagdani prođu. Za ilustraciju je najbolje istaknuti primjer Beča. Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponij otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku vrstu koza koja je tamo nastanjena. U glavnom je gradu Austrije prošle godine prikupljeno ukupno 757 tona, odnosno 173.000 komada božićnih drvaca, što je u usporedbi s 2017. godinom porast od osam posto. Proizvedena je energija bila dovoljna za opskrbu 1060 domaćinstava električnom energijom i 2470 domaćinstava centralnim grijanjem cijelih mjesec dana.
Uz najljepše želje za blagdane, SMARTER-ov tim i ovim putem poziva na poticanje domaće poljoprivrede i svijesti o održivom zbrinjavanju božićnih jelki.
