Poljoprivreda u krizi zbog koronavirusa izaziva veći interes nego inače jer smo svjesni da je u novo stvorenim uvjetima izolacije, zatvaranja granica, karantene te sporijeg i skupljeg odvijanja transporta, otežano funkcioniranje lanca opskrbe hranom. Ključne kritične prepreke uzrokovane pandemijom su ograničenja u kretanju robe, promjene u obrascu potrošnje i funkcioniranju poljoprivredno-prehrambenih sustava proizvodnje. No, svakako najznačajnije pitanje koje je uz protok roba trebalo adekvatno riješiti je pitanje nedovoljne sezonske radne snage zbog zatvaranja granica, zahtjeva socijalne udaljenosti, obvezne izolacije ili karantene.
Čak 240.000 Francuza odazvalo se pozivu ministra poljoprivrede
Gotovo sve europske zemlje pokušavaju naći odgovore na pitanje nedostatka radnika u poljoprivredi. Pažnju je ovih dana izazvala vijest da se u samo dva tjedna čak 240.000 Francuza odazvalo pozivu njihovog ministarstva poljoprivrede i otišlo u polja brati voće i povrće. Francuski startup WiziFarm pokrenuo je platformu za prijavu i organizaciju berača volontera, na koju se dnevno odazivalo desetak tisuća ljudi. Svi volonteri prijavljeni preko platforme dobili su ugovore o radu i mogu računati na honorar koji neće utjecati na njihova ostala prava na državnu pomoć.
I hrvatski poljoprivrednici upozoravaju da je sada nedostatak radne snage ključni problem u poljoprivredi jer su se do sada drugim mjerama Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede riješila značajna pitanja kao što je osiguranje sredstava za sjetvu. Krenula je i isplata poticaja na vrijeme, osigurane su propusnice za poljoprivrednike, dozvoljen rad neophodnih usluga – poljoprivrednih apoteka ili prodavaonice rezervnih dijelova. Uz to svi sudionici u lancu opskrbe hranom okreću se prema poljoprivrednim proizvođačima i osiguravaju otkup poljoprivrednih proizvoda.
Oko pitanja radne snage očitovao se i jedan od čelnika HPK, Mato Brlošić. „Nedostatak radne snage mogao bi biti problem kada dođe vrijeme ubiranja plodova. Dobro su napravili Francuzi jer su aktivirali platformu na kojoj se svatko može prijaviti za rad na polju. Kod nas je na birou dosta nezaposlenih iz sektora ugostiteljstva i turističkog sektora, ljudi koji su radili po kafićima ili u hotelima, pa ne vidim problem da se prebace u poljoprivredu“, kaže Brlošić.
Koliko Hrvatskoj treba radne snage i gdje je pronaći
Preko vaučera (Ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi) u 2019. godini radilo je 14.190 sezonaca u poljoprivredi, za 1.530 poslodavca.
Kako se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine. Jedino što možemo očekivati je povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima. Ponegdje će na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama.
Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. godine iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi (vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika).
Vrijednosne kupone koristilo je 1.530 poslodavaca. Podaci pokazuju da je tijekom 2019. godine ukupno 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je prosječno sezonski radnik radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi.
Tijekom prva tri mjeseca ove godine, iskorišteno je ukupno 74.386 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi. Vrijednosne kupone koristilo je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4.015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.
U Ministarstvu napominju kako je ugovore o sezonskom radu u poljoprivredi moguće prenijeti iz prethodnih godina pa stoga broj sklopljenih ugovora po godinama ne odražava stvaran broj zaposlenih radnika na sezonskim poslovima.
Primjerice radnik koji je sklopio ugovor tijekom 2019. godine može, temeljem istoga, raditi više godina (sve dok ne bude u cijelosti iskorišten prostor za lijepljenje vrijednosnih kupona, odnosno sve dok „ne skupi“ 90 dana).
Svakako moramo imati na umu da, osim spomenutih sezonaca koji rade preko vaučera, u RH imamo i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonce koji rade na crno pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći. Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi – od radnika koji rade s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava), prema našoj procjeni u Hrvatskoj je sigurno preko 50.000 sezonskih radnika, zaključak je analize stručnjaka SMARTERA.
Što država može učiniti da mobilizira sezonce
Mediji su prenijeli ovih dana izjavu Ministra rada i mirovinskog sustava, Josipa Aladrovića, koji je rekao: „Ako govorimo o angažmanu nezaposlenih radnika u poljoprivredi, za to ne vidim problem i to sada rade službe za posredovanje pri zapošljavanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”.
U Hrvatskoj je na današnji dan 153.839 nezaposlenih, uz 20.409 novo prijavljenih u ožujku (potkraj ožujka 2020. u HZZ-u bila je evidentirana 143.461 nezaposlena osoba).
To znači da je broj nezaposlenih već narastao, samo u ožujku i polovici travnja, za 30.000 osoba. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 3 godine i školom za KV i VKV radnike (44.966 ili 31,3 %). Slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (42.002 ili 29,3 %) te osobe sa završenom osnovnom školom (26.951 ili 18,8%). U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 4.528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke (različitih zanimanja).
Najveći broj od 25.472 su osobe iz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane. No, veliki je broj nezaposlenih i iz prerađivačke industrije. U evidenciji Zavoda za zapošljavanje se na kraju ožujka vodi 44.638 osoba s jednostavnijim zanimanjima (čistačice, jednostavna zanimanja u poljoprivredi, građevinarstvu, pomoćni poslovi u pripremi hrane). Teritorijalno, nezaposlenih ima u svim županijama, a najviše u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj.
Iz kojeg bazena nezaposlenih se mogu angažirati sezonci
Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na Zavodu za zapošljavanje imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi.
Za sada se ne javlja još prevelika potreba za sezonskom radnom snagom. Neki veći proizvođači osigurali su sezonske strane radnike prije krize, a imamo situaciju da nam u povrtlarstvu i sada rade radnici iz Nepala i drugih daljih ili bližih lokacija. Potražnja za zapošljavanjem radnika iz inozemstva u poljoprivredi iskazana je za kvotu od 2150 radnika, ali prošle godine iskorištena je kvota za samo 109 radnika u poljoprivredi. No, kako će povrće i voće te ratarske kulture svakim danom dolaziti u rod, potreba za radnicima bit će sve veća.
Kako se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, morat će se pronaći način da ih se motivira da se odluče za rad u poljoprivredi.
Za sada „vaučere“ ne mogu koristiti zaposleni radnici. Bilo bi dobro da se i na njih proširi ta mogućnost. Umirovljenici koji su otišli u prijevremenu mirovinu mogu raditi pola radnog vremena. I u tom bazenu bi bilo mogućnosti sezonskog rada u poljoprivredi. HUP je predložio mjeru da se i za sezonske radnike u poljoprivredi odobri naknada plaće od 4.000 kn poslodavcima pod istim uvjetima kao i za ostale djelatnosti.
Mišljenje stručnjaka SMARTERA je da bi HZZ mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. Slično kako je to napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći. Često se raspoložive nezaposlene osobe neće uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava.
Zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta onih koji već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredu Njemačke, Austrije, Italije i drugih EU zemalja, koje daju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke.
Upravo bi iz tog razloga država mogla kao mjeru zadržati pravo naknade s burze (da se ona ne izgubi ako se radi u poljoprivredi), uz mogućnost da nezaposleni u sezoni rada u poljoprivredi dobiju pravednu zaradu.
Posljednjih godina procvjetali su i poslovi takozvanih javnih radova, gdje su nezaposlene angažirale JLS za rad u općinama i gradovima (čišćenje parkova, groblja i slično). Budući da će i proračuni općina i gradova sada biti drastično srezani, ostaje na raspolaganju i ova radna snaga.
Angažman poljoprivrednih stručnjaka
Mudar potez države bio bi i angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom da rade na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje – kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri).
Veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji radnicima moraju zajamčiti rad na temelju ugovora i poštivanje svih ugovorenih uvjeta. Osigurati im potrebnu zaštitnu opremu kao i za sve druge radnike koji rade u industriji ili u trgovini.
Početkom godine donijeta je Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020. godinu. Navedenom odlukom propisan je najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene/povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Za 2020. godinu, nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ona iznosi 93,25 kuna.
No, poslodavci isplaćuju sezonskim radnicima više iznose jer za navedeni „nitko neće raditi“.
Rad u poljoprivredi je vrijedan – poslodavci trebaju cijeniti sezonce
Glavni razlog zašto je u razvijenim zemljama tako malo ljudi zaposleno u poljoprivredi vrlo je jednostavan: bruto dodana vrijednost odnosno mogućnost zarade od poljoprivrede relativno je slaba u usporedbi s mogućnosti u industriji i uslužnim djelatnostima.
Rad u poljoprivredi nije lak, on zahtijeva naporan angažman, a zaposleni kod OPG-a ili poljoprivrednih tvrtki, često ističu da se njihov rad ne cijeni dovoljno. Često ih se zapošljava na crno (bez vaučera i bez ugovora u kojem je definirana dnevnica). Rad u poljoprivredi je vrijedan i koristan. Trebali bi izuzetno cijeniti svaki rad koji nam omogućuje kvalitetnu i svježu hranu na našim stolovima.
Prve svježe proizvode povrća već smo kušali, a prvo voće, prve jagode trebaju tek doći na naše stolove, moramo svi skupa napraviti dodatne napore da osiguramo radnu snagu koja će plodove pobrati i dopremiti do naših trgovina, tržnica i naših kuhinja.
