Veliki izazov: Kako uspostaviti ravnotežu između proizvodnje hrane, potreba potrošača, cijena i zaštite okoliša
Svjetski dan hrane svake godine se održava 16. listopada, a FAO – Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, ove godine ga obilježava pod geslom „Budućnost hrane je u našim rukama“. Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije. S druge strane, zemlje koje pripadaju razvijenom dijelu svijeta, u kojem najveći dio građana ima pristup dovoljnim količinama hrane, bore se s prekomjernom konzumacijom, povezanim ogromnim zdravstvenim troškovima zbog pretilosti, kao i konzumacijom nezdrave hrane pune soli, šećera, aditiva. Sve značajnija tema je i globalni problem bacanja ogromnih količina hrane.
„Povodom Svjetskog dan hrane želimo ukazati na trendove i nove zelene politike koje će oblikovati i stvoriti nove prehrambene sustave diljem EU. Pandemija COVID 19 je potaknula pitanje kakva je prehrambena sigurnost u vrijeme globalnih poremećaja, a otvorilo se i pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Proizvođače hrane u EU, pa tako i u Hrvatskoj, čeka vrlo neizvjesna budućnost, kao rezultat primjene novih politika, uvjetovanih ciljevima Zelenog plana EU – koji će se u proizvodnji hrane provoditi temeljem strategije od Polja do Stola i Strategije o bioraznolikost i klimi. Sve analize učinaka novih politika upozoravaju kako je vrijeme jeftine hrane iza nas i da će cijene hrane u budućnosti sigurno morati rasti, upravo pod utjecajem novih ograničenja i strogih pravila koje se stavlja pred proizvodnju i preradu,naglašava se u analizi Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Utjecaj pandemije na globalno tržište hrane
Stručnjaci Smartera ponavljaju kako je utjecaj krize na tržišta hrane na početku ostao ograničen upravo zahvaljujući otpornosti globalnog prehrambenog lanca – dobava hrane je funkcionirala u cijelosti i nije bilo primjetnih nestašica i većih poremećaja na tržištu hrane. Ove godine to se ipak promijenilo.
„Nakon više od godinu dana pandemija je ipak značajno promijenila tržišne okolnosti u proizvodnji i trgovini hrane. Zbog naglog rasta cijena energenata, cijene transporta, nedostatka kontejnera, brodova pa i kamiona za prijevoz robe dolazilo je do povremenih nestašice hrane diljem svijeta. Pandemija je uzrokovala i nedostatak radnika koji su potrebni u poljoprivredi ili prehrambenoj industriji, a proizvođači hrane su u stalnoj potrazi za novim tehnološkim rješenjima koja će zamijeniti radnu snagu.Klimatske promjene dovele su do velikog podbačaja u proizvodnji žitarica i uljarica na raznim strana svijeta, pa je došlo i do snažnog rasta cijena ratarskih proizvoda i stočne hrane. Istovremeno, na globalnoj razini stvoreni su viškovi proizvoda stočarstva, mesa i mlijeka zbog čega su proizvođači tih proizvoda u katastrofalnoj situacije i svakodnevno se borbe za opstanak, naročito u nekim zemljama EU tako i u Hrvatskoj “, ističu u Smarteru.
Nove strategije i ekološki ciljevi – ogroman izazov
Klimatske promjena postale su top tema. Imaju veliki negativni utjecaj na poljoprivredu jer uništavaju žetve, smanjuju prinose i produktivnost, premještaju se žetvene površine nekih kultura na mjesta gdje ih nikada prije nije bilo moguće uzgajati. Sama poljoprivredna proizvodnja, prerada, transport hrane imaju negativne učinke na klimu i okoliš, posebice na emisiju stakleničkih plinova. Sve je to dovelo i do stvaranja novih zelenih politika i ciljeva koji su danas „mainstream“ tema i platforma u kreiranju nove zelene poljoprivrede politika u EU.
Analize učinaka novih EU „zelenih strategija“ na proizvodnju, potrošnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima je sve više u fokusu europskih i svjetskih institucija, gospodarskih udruženja, analitičara. Pokušavaju se predvidjeti kakvi će biti učinci na okoliš kroz drugačije korištenje zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji, a na listi gorućih tema je i kako će se odvijati međunarodna trgovinska razmjena te kakav će biti utjecaj na buduće cijene hrane.
Sve analize slažu se u jednom – poljoprivredni proizvođači u EU izuzetno su i opravdano zabrinuti za svoju budućnost i konkurentnost i to kako će se njihova značajno veća ulaganja i zahtjevi u proizvodnji, odraziti na dohodak koji će ostvarivati nakon primjene novih politika.
„Nove strategije EU traže snažnu povezanost poljoprivrede i prehrambene industrije EU kako bi se novi zahtjevi implementirali u korist europskih proizvođača te sačuvali milijuni radnih mjesta i poljoprivredna gospodarstava. Očuvati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU, uz primjenu novih strategija, veliki je izazov za sve sudionike u lancu vrijednosti, a kada se pogleda koji se zahtjevi stavljaju pred poljoprivredni sektor ne čudi tako velika zabrinutost i strah, ističu u Smarteru.
Podsjetimo, kako novi ciljevi i strategije EU uvode niz tehničkih ograničenja u proizvodnji,od kojih je važno istaknuti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto isto koliko i višak u ravnoteži dušika, povećanje udjela organskog uzgoja na najmanje 25 posto. Nove strategije usmjerene su i na promicanje održivosti u proizvodnji hrane i to u četiri područja – održivoj proizvodnji hrane, potrošnji, preradi i distribuciji te smanjenju gubitaka i bacanju hrane. Konačan cilj je upravljanje okolišem u poljoprivrednom sektoru EU -a, sigurnost hrane i zdravlje ljudi.
Među brojnim zahtjevima EU želi da svi proizvodi koji se nalaze na zajedničkom tržištu zadovoljavaju najvišu kvalitetu i sigurnosne standarde, da se uvodu strože sheme deklariranja. Traže se efikasna rješenja za prikupljanje, zbrinjavanje i recikliranje plastične ambalaže, novi načini kako spriječiti ili barem smanjiti gubitke hrane i viškove u proizvodnji te minimalizirati neučinkovitost resursa unutar naših opskrbnih lanaca.
„Učinkovita provedba Zelenog plana i ciljeva koji su planirani, zahtijevaju kolektivni trud cijelog europskog društva. Od najveće je važnosti da se svi temelji strategije Od polja do stola provode od strane svih država članica. Posebno je važno ostvariti pravednu raspodjelu troškova i dobrobiti, naročito poljoprivrednika i potrošača. Ovo posljednje uključuje pravednu raspodjelu troškova i koristi između poljoprivrednika, proizvođača ratarskih i drugih biljnih kultura te onih u stočarskoj proizvodnji, a u konačnici i među potrošačima -između kućanstva različitog društveno-ekonomskog statusa i prihoda“, kažu u Smarteru.
Procjena je i da će svi strogi zahtjevi koji se postavljaju pred europske sudionike u proizvodnji hrana tražiti i promjenu postojećih trgovinski sporazumi EU s njenim trgovinskim partnerima diljem svijeta te održavanje fer međunarodne trgovine. U slučaju da ne dođe do prenošenja strogih zahtijeva i standarda kvalitete kod uvoznih roba, a koji su stavljeni pred europske proizvođače, oni će u međunarodnoj trgovina biti u izrazito nepovoljnom položaju – njihova će konkurentnosti biti ugrožena, a europsko tržište će preplaviti jeftina, nekvalitetna hrana iz cijelog svijeta.
Zabrinjavajuće analize
Europsko udruženje za žitarice ( Grain Club) nedavno je naručilo simulacijsku studiju utjecaja strategije „Farm to Fork“, na proizvodnju, trgovinu, dobrobit i okoliš unutar EU –a, koja ukazuje na brojne negativne utjecaje i učinke novih politika na proizvođače i potrošača. Također i analiza USDA (United States Department of Agriculture) ukazuje na moguće negativne učinke a to su: smanjenja poljoprivredne proizvodnje i smanjenjem konkurentnosti europske proizvodnje hrane, kako na domaćem tako i na izvoznom tržištu. Predložena smanjenja inputa u poljoprivredi rezultirat će padom poljoprivredne proizvodnje, a sve će to imati utjecaj na rast cijena, pad bruto prihode poljoprivrednih gospodarstava, ali i trgovinu, sigurnost hrane te u konačnici društvenu dobrobit.
„Pred hrvatskim proizvođačima, koji imaju naslijeđene strukturne probleme koje do danas nismo riješili, sada je i vrlo težak, neizvjestan put prilagodbe ovim novim EU politikama. Hrvatska je zemlja koja ima kontinuirani pad stočnog fonda, u kojoj se emisije stakleničkih plinova od poljoprivrede već dvadeset godina intenzivno smanjuju, zbog čega nikako ne bi bilo dobro planirati smanjenje broja životinja i uopće smanjenje poljoprivredne proizvodnje. Veliki je izazov i zadaća pred ministarstvom poljoprivrede, ali i samim proizvođačima, udrugama, znanosti kako pronaći načine poboljšanja poljoprivrede proizvodnje–posebice proizvodnje mlijeka, mesa i ostalih poljoprivrednih proizvoda uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Učinkovita i efikasna provedba ciljeva Zelenog plana ne zahtijeva samo upotrebu novih znanja i sofisticirane, digitalne tehnologije već inovativno i pametno upravljanje tržišnim mehanizmima te pametno planiranje intervencija regulatorne politike“, zaključak je analize Smartera povodom Svjetskog dana hrane.
ZANIMLJIVE ČINJENICE:
- Više od 3 milijardi ljudi (gotovo 40 % svjetske populacije) ne može si priuštiti zdravu prehranu
- gotovo 2 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu ili pretilost zbog loše prehrane i sjedilačkog načina života
- povezani zdravstveni troškovi vezani za konzumaciju hrane premašit će 1,3 bilijuna USD godišnje do 2030
- svjetski poljoprivredni prehrambeni sustav trenutno zapošljava milijardu ljudi više nego bilo koji drugi sektor
- mali poljoprivrednici proizvode više od 33 % svjetske hrane unatoč izazovima, uključujući siromaštvo i nedostatak pristupa financiranju i novim tehnologijama