Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju na propuste analize Svjetske banke

foto-page-001-3
Stručnjaci upozoravaju da je analiza Svjetske banke nepotpuna, pogrešna i vodi poljoprivredu u krivom smjeru…

 

Svjetska banka ovog je ljeta objavila dokument Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj. Radi se o jednom od najznačajnijih dokumenta koji je ova administracija pripremila, a koji će imati dugoročne posljedice za sve poljoprivredne sustave – male, srednje i  velike; na sve vrste proizvodnje – ratarske, stočarske, voćarske, ali i sve druge. No znakovito, Svjetska banka je tako važan dokument nakon više od godinu dana rada objavila tijekom razdoblja godišnjih odmora.

Radi se o dokumentu kojemu je cilj dati analitičku podlogu za definiranje strateških prioriteta u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Hrvatskoj i tako doprinijeti izradi Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja te definirati stratešku viziju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja 2020. godine. Drugi je cilj dati podlogu za izradu Strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP) za iduće programsko razdoblje (2021.-2027). Iz toga je jasno da se radi o dokumentu koji će imati odlučujući utjecaj u kreiranju poljoprivredne politike i instrumenata te naročito politike javnih potpora.

S obzirom na vrijeme objave dokumenta, on nije izazvao dovoljnu pozornost stručne javnosti, rijetki su poljoprivredni dionici dokument uopće primijetili, a ni poljoprivredni proizvođači, od udruga do velikih poljoprivrednih sustava, nisu imali dovoljno prilika iznijeti svoja stajališta.

Naše mišljenje je da je analiza Svjetske banke izrađena na bazi podataka koja daje iskrivljenu sliku rezultata koji se analiziraju. S obzirom na period u kojem je analiza objavljena, u javnom prostoru se nedovoljno moglo čuti o prijedlogu Svjetske banke u kojem smjeru bi se trebale kreirati potpore u poljoprivredi u narednom razdoblju. Održan je jedan Okrugli stol na kojem su iznijete mnogobrojne primjedbe i prijedlozi, a na koje od strane Ministarstva poljoprivrede i Svjetske banke nisu dobiveni adekvatni odgovori.

IZVOR PODATAKA

Dokument koji je Svjetska banka izradila utemeljen je na nizu pokazatelja hrvatske poljoprivrede, a najviše su analizirane javne potpore (izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja). Rezultati potpora koje se isplaćuju analizirani su na uzorku iz FADN sustava iz 2016. godine, a smatramo da na temelju tih rezultata nije moguće napraviti kvalitetnu analizu potpora.

U FADN sustavu 2016. godine bilo je manje od 1200 poljoprivrednih subjekata. Do 2016. godine tek se dvije godine primjenjivao sustav izravnih potpora (utvrđenih 2014. godine, počele su se primjenjivati 2015. godine). Ni administracija ni poljoprivredni proizvođači nisu se još u potpunosti mogli prilagoditi. Mjere ruralnog razvoja u 2016. godini gotovo da nisu niti bile u primjeni. U 2015. godini raspisana je nekolicina natječaja koji nisu do kraja 2016. godine bili završeni, a još manje da bi mjere mogle imati bilo kakav utjecaj na rezultate poljoprivrednih gospodarstava, koji su dobili sredstva iz ruralnog razvoja.

Uz pogrešnu bazu podataka nije moguće dobiti kvalitetnu analizu koja će stvoriti pretpostavke za razvoj poljoprivrede u narednih sedam godina za preko 100.000 poljoprivrednih proizvođača.

Kod analize javnih potpora, naročito izravnih potpora, iznijet je niz ocjena koje se temelje na usporedbama s drugim zemljama EU. No pritom se u obzir uzimaju samo neki pojedinačni parametri, bez uključivanja svih čimbenika u analizu. Cilj nije samo prepisati njihova rješenja nego i uzeti u obzir da su proizvođači iz tih zemalja naši konkurenti na EU tržištu, a još više na našem domaćem. Iz strukture, ali i iz visine potpora, proizlazi i dio nedostatne konkurentnosti naših proizvođača.

Mnoge su konstatacije o rezultatima potpora neprimjenjive za hrvatsku poljoprivredu. Dojam je da je takve ocjene mogao iznijeti onaj tim koji je gledao određenu bazu podataka (i to pogrešnu), uspoređivao je sa zemljama članicama (sasvim drugačijih proizvodnih sustava), pritom ne poznajući hrvatsku poljoprivredu.

Na temelju tako utvrđenih podataka, proizašle su sljedeće konstatacije:

  • mala (mikro) i velika poljoprivredna gospodarstva imaju veću produktivnost u smislu tehničke učinkovitosti;
  • mali proizvođači imaju više diversificirane proizvodne sustave;
  • mlađi poljoprivrednici su tehnički učinkovitiji od starijih;
  • postoje regionalne razlike u tehničkoj učinkovitosti pa poljoprivredna gospodarstva u kontinentalnoj regiji posluju bolje od onih u jadranskoj regiji;
  • specijalizacija u svinjogojstvu i peradarstvu, hortikulturi i proizvodnji vina povezana je s većom tehničkom učinkovitošću, dok poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za ratarske kulture, žitarice i mješovitu proizvodnju karakterizira značajna neučinkovitost;
  • mikro poljoprivredna gospodarstva „šampioni“ su tehničke učinkovitosti u Hrvatskoj;
  • poljoprivredna gospodarstva srednje veličine tehnički su najmanje učinkovita poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj;

Na spomenutom Okruglom stolu mnogi proizvođači iznijeli su nezadovoljstvo ovakvim paušalnim ocjenama, pogotovo jer je svima, koji poznaju našu poljoprivredu, jasno da su one najvećim dijelom pogrešne.

ANALIZA SUSTAVA POTPORA

Veliki dio analize Svjetske banke bavi se izdvajanjem javnog novca za potpore te raspodjelom tog novca na izravna plaćanja (potpore po ha) i na plaćanja iz Programa ruralnog razvoja.

Sve što je Svjetska banka u tom dokumentu utvrdila moglo bi se možda primijeniti na neke druge članice EU koje duže vrijeme primjenjuju ZPP, ali jako teško i na Hrvatsku. Dovodi se u pitanje kako su došli do pretpostavke da su proizvodno vezane potpore u Hrvatskoj neučinkovite ili da bi se raspored sredstava između stupova trebao bitno promijeniti u korist Ruralnog razvoja.

Prema analizi Svjetske banke proizvodno vezane potpore nisu učinkovite, no za takvu konstataciju Svjetska banka nije navela nikakve dokaze. Hrvatska se opredijelila da proizvodno vezane potpore najvećim dijelom usmjeri u sektore koji bi trebali stvarati proizvode veće dodane vrijednosti te koje moramo ojačati s obzirom na konkurenciju iz EU, što je posebno vidljivo iz trgovinskih deficita tih proizvodnji.

ZAKLJUČAK

Iz cjelokupne analize jedini konkretni zaključci su oni vezani uz smanjenje razlika u plaćanjima, ograničenje najviših potpora te napuštanje sustava proizvodno vezanim potporama. Navedene preporuke smatramo potpuno pogrešnima te su konstatacije Svjetske banke netočne i dovode cijeli hrvatski poljoprivredni sektor (koji je već devastiran) prema potpunom urušavanju.

Značajna pitanja za poljoprivredni sektor poput prehrambene neovisnosti i samodostatnosti u glavnim poljoprivrednim proizvodima; tržišnog odnosa dionika u lancu vrijednosti kroz horizontalno povezivanje malih i velikih proizvođača te funkcioniranje nositelja aktivnosti i organizatora proizvodnje uz vertikalnu integraciju; pitanja korištenja poljoprivrednog zemljišta; poljoprivredne proizvodnje i potencijala pojedinih podsektora; demografije ili financiranja poljoprivrede, analiza Svjetske banke u potpunosti je izostavila.

U ovom času je izuzetno bitno i nužno da se dobro osmisle svi Instrumenti poljoprivredne politike i direktna plaćanja te ruralni razvoj na bazi ukupnih podataka kojima administracija Ministarstva poljoprivrede raspolaže (naročito Agencija za plaćanje).

Upozoravamo da se javnost treba upoznati kvalitetno i jasno te u pravo vrijeme sa svim zaključcima analize, neki dijelovi analize Svjetske banke mogu se iskoristiti, no potrebno ih je nadopuniti te zatim provesti stručnu i široku raspravu.

Vjerujemo da su svi sudionici u sektoru spremni doprinijeti i aktivno se uključiti u izradu ovog izrazito važnog dokumenta za poljoprivredu RH.

Povezane objave

Leave a comment

Together we are Smarter

SMARTER
info@smarter.hr
Radnička cesta 39
10000 Zagreb, Croatia
+385 1 6132 130