Problem opskrbe hranom izazvan koronavirusom riješit će se, no treba li dopustiti da se ponovi u novoj krizi?

20200224_zadruge_Miro

 

Osnovno polazište za izradu Strategije razvoja poljoprivrede RH mora biti pitanje samodostatnosti u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Upravo iz tog razloga, tim stručnjaka i ostalih relevantnih čimbenika iz sektora poljoprivredno-prehrambenog sektora, okupljen oko SMARTER-a i zajedno s HUP-om, izradio je prijedlog Strategije razvoja poljoprivrede RH, te kao odgovorni partner isti prijedlog ponudio Ministarstvu poljoprivrede, početkom 2019. godine.

Navedeni prijedlog Strategije počiva na dvije središnje osovine rasta, a to su postizanje samodostatnosti i podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda.

U uvodu dokumenta navodi se da će, usvajanjem i provedbom nove Strategije, Hrvatska konačno povećati proizvodnju konkurentne, kvalitetne i “pametne” hrane, osigurati presudnu samodostatnost kroz povećanje proizvodnje za vlastitu potrošnju, iskoristiti svoj izvozni potencijal, te biti u prilici dugoročno riješiti demografske izazove i time stvoriti osnovni preduvjet za očuvanje svoga ruralnog prostora.

Prilikom izrade dokumenta manje se vodilo globalnim trendovima, već je fokus stavljen na regionalnu i lokalnu razmjenu hrane, kako bi se postiglo održivo gospodarstvo, što je temelj i Europskog zelenog plana. 

Strategija poljoprivrede RH, koju radi Svjetska banka polazi od dijametralno suprotnih stajališta. Stručnjaci koji izrađuju studiju uvijek navode da je pitanje sigurnosti opskrbe hranom davno zastarjela tema i da se to danas u globaliziranom svijetu ne može tako gledati.

Takav stav je na poljoprivrednoj konferenciji Slavonika, održanoj početkom ožujka, izrazila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković odgovarajući na pitanja studenata i profesora fakulteta. U ovotjednom gostovanju u TV emisiji „Dobro jutro Hrvatska“, ministrica je ponovo iznijela iste teze te najavila kako sa Svjetskom bankom idu u daljnju fazu izrade Strategije poljoprivrede RH.

Do sada predstavljeni materijali Svjetske banke u najširoj su javnosti poljoprivrednih dionika izazvali brojne kritike i neslaganja, a u svjetlu novonastalih globalnih okolnosti bilo bi za očekivati da se promijeni osnovna paradigama strategije. Mi moramo imati strategiju koja će podržati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na prvom mjestu ispred svih drugih interesa.

Na žalost, trebala nam je epidemija ovako širokih razmjera da shvatimo koliko su krhki temelji globaliziranih lanaca opskrbe, da se osvijestimo da smo odgovorni te da je država dužna za svoje stanovništvo osigurati osnovnu ljudsku potrebu za hranom.

U prijedlogu Strategije, koju je izradio tim stručnjaka, navodi se: „Samodostatnosti kao cilju u proizvodnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posvetili smo veliku pažnju jer je strateški izuzetno važno za svaku zemlju, koja može proizvesti hranu, da je proizvodi za vlastite potrebe. Poljoprivreda ima u tom smislu i stratešku sigurnosnu komponentu.“

Danas je Hrvatska samodostatna samo u nekoliko poljoprivrednih proizvoda i to uglavnom u proizvodima ratarstva, dok je kod proizvoda stočarstva samodostatnost oko 70%. Kod proizvodnje povrća i voća samodostatni smo u samo nekoliko kultura. S obzirom na to da imamo vrlo dobre prirodne pretpostavke za proizvodnju gotovo svih poljoprivrednih proizvoda, kao srednjoročni cilj do 2025. godine postavili smo dostizanje samodostatnosti u proizvodnji najvećeg broja proizvoda te time i opskrbu domaćeg tržišta domaćim proizvodima.

Uzete su u obzir i potrebe prerađivačke industrije za domaćim sirovinama. Tako bi temeljni cilj bio ostvariti samodostatnost kod najvećeg broja proizvoda kod kojih imamo mogućnost proizvodnje i kod kojih možemo dostići konkurentnost, a čime bismo supstituirali uvoz domaćom hranom.

Na izradi prijedloga Strategije razvoja poljoprivrede RH sudjelovali su svi relevantni čimbenici sektora – surađivalo se s nizom institucija, sa znanstvenom i akademskom zajednicom, s udrugama, gospodarstvenicima, a samo neki od njih su: Hrvatska voćarska zajednica, Croatiastočar, Zajednica udruga hrvatskih povrtlara, Croatiamilk, Udruga mladih poljoprivrednika itd.

Pravi je trenutak da Ministarstvo poljoprivrede poveže sve relevantne čimbenike poljoprivredno-prehrambenog sektora, kroz uključivanje tima okupljenog oko HUP-a i SMARTERA sa Svjetskom bankom, kako bi se osigurala provediva, učinkovita i smislena strategija koju su u stanju provesti upravno oni koji su radili na njoj, vodeći računa da slijedi smjernice Europskog zelenog plana, kako bi osigurali moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.

 

 

Povezane objave

Leave a comment

Together we are Smarter

SMARTER
info@smarter.hr
Radnička cesta 39
10000 Zagreb, Croatia
+385 1 6132 130