Veliki broj zemalja EU, koje su suočene sa širenjem pandemije korona virusa posljednjih dana, pozivaju na poljoprivredni patriotizam te upozoravaju kako poljoprivreda i proizvodnja hrane u ovom trenutku nikako ne smiju stati. Najveći izazov im je nedostatak radne snage u poljoprivredi, koji će dodatno doći do izražaja već na proljeće nakon što krene jača sezona poljoprivrednih radova i žetva, odnosno berba prvih kultura u voćarstvu, povrtlarstvu. Opskrba hranom širom svijeta nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana u uvjetima pandemije korona virusa. Brojne zemlje ponovo su počele otvoreno govoriti o potrebi samodostatnosti u proizvodnji hrane, a to smo ovih dana mogli čuti i od hrvatske Vlade, točnije ministra financija Zdravka Marića.
Gotovo u svim zemljama ljudi panično kupuju kućanske potrepštine, a posebice hranu, prazneći police trgovina. Na probleme prouzročene iracionalnim ponašanjem potrošača nadovezuju se bojazni da bi neke vlade mogle ograničiti protok osnovnih prehrambenih proizvoda, kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima.
Angažman slobodne radne snage za rad u poljoprivredi
Među problemima koji sada jako dolaze do izražaja, je i to što su u većini EU zemalja vlasnici OPG-a starija populacija, koja je pod posebnim udarom ovog opasnog virusa. Prema nekim podacima, čak je 59,7 posto vlasnika OPG u EU starije od 65 godina.
Zbog toga vlade pokušavaju pronaći načine da se slobodna radna snaga, dakle ona koja je već ostala bez posla u ovom trenutku (primjerice radnici u ugostiteljstvu), angažiraju i prijave za pomoć rada u poljoprivredi u kombinaciji volontiranja i osiguravanja koliko tolikog dohotka. Pojedine zemlje smatraju kako bi jedna od financijskih mjera vlada, mogla biti i ona koja bi osigurala da dio novčanih potpora namijenjenih nezaposlenima mogu biti preusmjerene poljoprivrednicima, kako bi se volonterima u poljoprivredi mogla osigurati dostojna zarada za angažman rada u poljoprivredi.
Države poput Austrije, Njemačke i Francuske, zajedno sa svojim poljoprivrednim udruženjima i resornim ministarstvima, već su pokrenule i web stranice na kojima se volonteri-nezaposleni, koji su zdravi i nisu životno ugroženi, odnosno nisu zahvaćeni pandemijom korona virusa, prijave za rad u poljoprivredi.
Austriji nedostaje 5000 radnika u žetvi
Prema onome što je posljednjih dana objavljeno, Austriji tako trenutno nedostaje 5000 radnika koji bi radili u žetvi, a kako kreće proljeće, potrebno ih je sve više. Također, ništa bolja situacija nije niti u njihovoj industriji prerade mesa jer im nedostaje čak 9000 radnika.
Zbog ovog austrijska Vlada apelira na građane, koji su trenutno slobodni, da se prijave i podrže poljoprivredu. Da bi se to olakšalo, vlada je pokrenula web stranicu preko koje se zainteresirani mogu prijaviti. Apel je upućen prije svega zaposlenima u ugostiteljstvu i gastronomiji, koji trenutno ne rade jer je uvedena zabrana rada ugostiteljskim objektima, ali i studentima. Vojska ne može pomoći jer je ona već angažirana na zajedničkom radu s policijom u sprječavanju širenja pandemije. Većina sezonskih radnika angažiranih na radovima u poljima dolazilo je iz inozemstva, a sada, kada su zatvorene granice, nedostaje im na tisuće takvih radnika.
Njemačka: Upitno preko 280.000 sezonskih radnika u poljoprivredi
U Njemačku su zadnjih godina tijekom obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi, poput branja šparoga i jagoda, pristizali brojni radnici iz drugih zemalja Europske unije ili trećih zemalja, a COVID-19 im je uzrokovao brojne poteškoće u opskrbi radnom snagom.
Kako je objavio Euractiv, oko 286.000 sezonskih radnika radi na njemačkim poljima svake godine, a većina ih dolazi iz drugih zemalja. U pismu kojeg je Koalicija poljoprivrednih organizacija, uključujući i Njemačku udrugu poljoprivrednika (DBV), uputila vladi, naglašavaju da će korona virus i mjere poduzete u cijeloj Europi, kako bi se zaustavilo njegovo širenje, imati izravan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Trenutno su u Njemačkoj najviše pogođeni voćari i povrćari koji se oslanjaju na inozemne sezonske radnike. Zato Udruga zahtijeva izmjenu radnog vremena poput većeg broja radnih sati i skraćivanje razdoblja za odmor, zatim povećanje limita na dohodak za slabo plaćene poslove i produženje razdoblja zaposlenosti sezonskih radnika. Također traže od vlade mogućnost zaposlenja volontera, primatelja naknada za nezaposlene ili umirovljenike, a žele i lakši pristup tržištu rada za one koji ne dolaze iz trećih zemalja.
Ministrica poljoprivrede Julia Klockner, izjavila je kako je opskrba namirnicama osigurana te napomenula kako je Njemačka samodostatna u poljoprivrednoj proizvodnji – od krumpira do mliječnih proizvoda, žitarica i svinjetine. Ipak, priznaje kako je potrebno poduzeti neke mjere kako bi se osigurala neometana proizvodnja hrane tijekom i nakon epidemije. Njezin tim trenutno radi na izvanrednim rješenjima za ovaj problem, poput angažmana radnika iz drugih sektora koji su trenutno u zastoju, poput ugostiteljstva. Najavila je i usvajanje privremenih fleksibilnih rješenja kao što je ublažavanje propisa o honorarnim poslovima ili nedjeljnom radu. Ako se nakon svih izmjena i poduzetih mjera ne omogući dovoljan broj sezonskih radnika, Nijemci će ipak biti prisiljeni na uvoz radne snage iz trećih zemalja.
Francuska poziva nezaposlene na rad u poljima
Francuska vlada također je pozvala zaposlenike koji su trenutno otpušteni ili zbog korona virusa ne rade, da se stave na raspolaganje kako bi pomogli poljoprivrednicima u sezonskim poslovima. Takav je apel poslao ministar poljoprivrede Didier Guillaume, koji je pozvao one koji nemaju posao da se pridruže velikoj vojsci francuske poljoprivrede.
„Pridružite se onima koji će nam omogućiti da se prehranimo na čist i zdrav način “, rekao je Guillaume.
Čelnici FNSEA-e, glavne francuske poljoprivredne unije, upozoravaju kako im trenutno nedostaje oko 200.000 ljudi za rad u poljoprivredi, posebice u predstojećoj berbi voća i povrća. Taj je nedostatak najvećim dijelom uzrokovan zatvaranjem granica nakon epidemije korona virusa te brojni sezonci iz Maroka, Tunisa i Španjolske ne mogu putovati u Francusku.
Šparoge, jagode i trešnje moraju se idućih tjedana brati, a trebat će im 200.000 sezonskih radnika u iduća tri mjeseca. FNSEA je također pokrenula web stranicu „Des bras pour ton assiette“ („Oružje“ za vaš tanjur), na kojoj se Francuzi mogu registrirati kako bi se stavili na raspolaganje poljoprivrednicima kojima su potrebni radnici. Jedini zahtjevi su da budu dobrog zdravlja, ne budu dio rizične skupine i da poštuju mjere koje sprječavaju širenje virusa (kihanje u lakat, redovito pranje ruku itd.).
Kako bi potaknuli ljude da se javljaju, oni koji volontiraju moći će kombinirati svoju djelomičnu pomoć za nezaposlenost s plaćom angažmana u sezonskom radu u poljoprivredi, što je otprilike jednako minimalnoj plaći.
Vlada po Ustavu ima obvezu osigurati hranu za svoje stanovnike
Uslijed mogućeg smanjenja proizvodnje u Europi i otežane opskrbe te zatvaranja nekih zemalja za izvoz, što se već počelo događati, globalno tržište moglo bi ostati bez nekih vrsta proizvoda i hrane. Hrvatska kao velika uvoznica hrane mogla bi biti na udaru prije svega u opskrbi svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća…
Vlada RH po Ustavu ima obvezu osigurati hranu za svoje stanovnike, pa ako to želi, sada mora početi, ne razmišljati, već ozbiljno krenuti raditi na tome da se napravi zaokret u poljoprivredi. U ovom trenutku potrebno je odmah krenuti donositi krizne i brze mjere koje će osigurati sigurnu opskrbu i otkloniti prepreke u proizvodnji. Nakon što kriza prođe, potrebno je napraviti zaokret o kojem stručnjaci SMARTER-a stalno govore, raditi na promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva.
Ova kriza koja nas je pogodila, to dokazuje.
I Hrvatska treba angažirati nezaposlene za rad u poljoprivredi
Na problem nedostatka radne snage u poljoprivredi (posebice u berbi voća i povrća), godinama se upozorava i u Hrvatskoj. Preko 60 posto nositelja OPG-a u Hrvatskoj je starije od 65 godina, dakle spada u rizičnu skupinu koja je na udaru korona virusa. Brojna udruženja poljoprivrednika i gospodarstvenika posljednjih dana predlažu mjere koje su uglavnom usmjerene na izdvajanje dodatnog novca za pomoć ugroženim sektorima.
SMARTER-ovi stručnjaci vjeruju kako je moguća kombinacija mjera koja će također potaknuti nezaposlene i one koji su zbog sadašnje korona krize ostali bez posla da se angažiraju za rad u poljoprivredi. Vjerujemo kako bi na ovaj način država potaknula veću proizvodnju i osiguravanje sigurne opskrbe stanovništva hranom, a oni koji primaju neki oblik financijske pomoći od države, mogli bi se pametno iskoristiti da im se ponudi opcija zaraditi plaću u poljoprivredi. Naravno, ovo je mjera koja bi trebala biti brzo usvojena te bi se kroz nekoliko dana trebala napraviti analiza kojim proizvodnjama i koliko je radnika potrebno te kako ih najbolje potaknuti i angažirati uz novčanu naknadu.
SMARTER je nedavno otvorio i temu volontiranja mladi, točnije studenta poljoprivrednih fakulteta, koje je sada moguće pozvati da se uključe u volontiranje kako bi pomogli starijim poljoprivrednim domaćinstvima. Naša je ideja da studenti volonteri pronađu na svojim područjima OPG koje vode stariji poljoprivrednici te nekoliko sati rade kod njih i s njima, prenose im informacije što se događa u poljoprivredi, koje su novosti u poljoprivrednoj politici te kako mogu unaprijediti svoje poslovanje.
Tako bi bili nositelji razvoja i promjena u poljoprivredi i korisni članovi zajednice, dok bi starija domaćinstva imala prilike vidjeti da se neko brine za njih, da im je stalo do njihovog posla. Volontiranje je plemenita aktivnost koja je korisna za one kojima je pomoć potrebna, ali i za mlade volontere, posebno jer razvijaju mnogobrojne vještine koje im kasnije u životu i poslovnom okruženju itekako trebaju.
