Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena hrane na svjetskom tržištu, a taj je pad, prema zadnjem izvještaju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), najveći od 2015. godine. U Hrvatskoj do takvog trenda još uvijek nije došlo, čak štoviše, zadnji podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), koji prate kretanje cijena na tjednoj razini, pokazuju da je kod pojedinih kategorija mesa cijena i veća u odnosu na sredinu ožujka prošle godine (oko 10 posto za pojedine kategorije, posebice svinjskog mesa), a većih oscilacija u cijenama ima i kod pojedinih vrsta voća i povrća – od oko 10 posto za primjerice zelene salate, do čak oko 40 posto za mladi luk.
Hrvatska je Vlada zbog korona krize odmah na početku donijela mjeru ograničavanja rasta cijena, a čak su pojedini trgovački lanci dobili kazne jer su inspektori utvrdili da su zbog korona krize podigli svoje marže i cijene. Među esencijalnim namirnicama su, primjerice, voda za piće, brašno, mlijeko, jaja, šećer, sol, riža, tjestenina, svježe meso, riba te voće i povrće, a u kontrolu cijena također su uključene potrepštine poput dječje hrane. To je vjerojatno bio okidač da ne dođe do drastičnog dizanja cijena pod utjecajem jače potrošnje i straha od nestašica.
Potrošači se plaše loše gospodarske situacije
U izvještaju FAO, koji daje mjesečni pregled cijena na globalnoj razini, tvrdi se kako je oštar pad cijena hrane posljedica uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju zemalja svijeta radi zaustavljanja širenja pandemije korona virusa, što je urušilo potražnju. „Na pad cijena uglavnom utječu faktori potražnje, a ne ponude, a faktori potražnje pod utjecajem su sve lošije ekonomske perspektive”, tvrdi se u izvještaju FAO-u.
Narodski rečeno, nakon snažnog skoka potražnje zbog straha od izolacije, gomilanja zaliha i pražnjenja polica, što je u jednom trenutku i u Hrvatskoj dovelo do nestašice pojedinih roba (meso, voće, povrće), stanje se ipak stabiliziralo, a potrošači pod utjecajem snažne krize koja je već dovela do otpuštanja radnika, zatvaranja restorana, hotela, kafića i ostanka kod kuće, strahuju za svoj kućni budžet te racionalnije troše. Točnije, boje se da li će imati dovoljno zaliha novca za post korona razdoblje za koje još nitko ne zna kada će doći i kako će se kretati oporavak gospodarstva.
Kako prognoziraju svjetski stručnjaci, usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena hrane na svjetskom tržištu u ožujku ove godine, najveći od 2015. godine, uslijed slabljenja potražnje za svim vrstama robe, počevši od mlijeka pa do šećera. Indeks cijena hrane, koji objavljuje FAO, kao globalni pokazatelj mjesečnog kretanja cijena košarice proizvoda u kojoj su žitarice, uljarice, mliječni proizvodi, meso i šećer, pao je u ožujku naglo i to za čak 4,3 posto.
Smanjenje potrošnja
Cijena šećera zabilježila je pad za 19,1 posto u ožujku u odnosu na prethodni mjesec, čemu je doprinijelo smanjenje potrošnje uzrokovano uvođenjem karantene u brojnih državama zbog oboljenja COVID-19, kao i manja potražnja proizvođača etanola uslijed nedavnog pada cijena sirove nafte, što je izvršilo pritisak na industriju biogoriva. Cijene uljarica i biljnih ulja potonule su za 12 posto zbog pada cijena palminog ulja i rastuće neizvjesnosti u vezi s utjecajem korona virusa na tržište.
Cijene mlijeka skliznule su za tri posto zbog pada kotacija i usporavanja globalne uvozne potražnje za obranim i punomasnim mlijekom u prahu, dok je indeks cijena mesa oslabio za 0,6 posto. Žitarice su pojeftinile za 1,9 posto, ali su cijene riže zabilježile rast treći mjesec zaredom zbog pojačanih kupovina i pravljenja zaliha uslijed zabrinutosti zbog pandemije i najava da bi Vijetnam mogao uvesti zabranu izvoza.
Što se događa u Hrvatskoj
Rezultati analize ponašanja kupaca u Hrvatskoj tijekom trajanja epidemije koronavirusa, koju je provela agencija Nielsen, pokazali su da je najveći rast prodaje bio u drugom tjednu ožujka te da potrošači tijekom “korona krize” prolaze kroz šest faza kupovanja. Tada su trgovački lanci ostvarili u prosjeku 65 posto veći rast vrijednosti prodaje ukupne košarice prehrambenih i drogerijskih kategorija u odnosu na usporedivi lanjski tjedan.
Prva je proaktivno kupovanje s ciljem zaštite vlastite dobrobiti i zdravlja, a ta faza je, kako navode, započela krajem veljače. Naime, 25. veljače potvrđen je prvi slučaj zaraze virusom u Hrvatskoj i već taj tjedan, od 23. do 29. veljače, primijećeni su znatni skokovi vrijednosne prodaje u odnosu na isti tjedan lani kod određenih proizvoda. Tako je primjerice prodaja konzervirane ribe porasla 159 posto, tjestenine 114 posto, brašna 108 posto i riže 97 posto.
Najveći rast prodaje ostvaren je u drugom tjednu ožujka, od 9. do 15. ožujka, kada su trgovački lanci ostvarili u prosjeku 65 posto povećanje vrijednosne prodaje ukupne košarice prehrambenih i drogerijskih kategorija u odnosu na isti tjedan prethodne godine. Kupci su tada ušli u drugu fazu potrošačkog ponašanja – fazu pripreme zaliha.
U tom tjednu, od 9. do 15. ožujka, u odnosu na isti tjedan lani, porasla je prodaja brašna za čak 410 posto, riže za 301 posto, praškastih proizvoda za pripremu kolača (kvasac, prašak za pecivo, puding) za 221 posto, tjestenine za 210 posto, gotovih umaka za 191 posto.
Iz Nielsona navode kako je treći tjedan ožujka, od 16. do 22. ožujka, donio ublažavanje stopa rasta prodaje zbog rjeđeg odlaska kupaca u trgovine, uz dodatne propisane mjere ograničenja rada maloprodajnih objekata. Međutim, napominju kako rjeđi odlasci u trgovine nisu rezultirali značajno manjom potrošnjom, već rjeđim, ali većim košaricama. U tom tjednu cjelokupna košarica prehrambenih i drogerijskih kategorija bilježi rast od 46 posto u odnosu na isti tjedan lani. I dalje značajne stope rasta bilježe brašno, 313 posto, sapuni, 231 posto, prašci za pripremu kolača (suhi kvasac…) 216 posto, riža 206 posto, svježi kvasac 177 posto.
Kupci su, kako objašnjavaju iz ove agencije, tada ušli u treću fazu – fazu pripreme za život u karanteni. Kupci sve više otkrivaju mogućnosti i dobrobiti internetske trgovine, a maloprodajni trgovci i lokalni proizvođači okreću se jedni drugima da bi pronašli kvalitetnije odgovore na potrebe svojih kupaca.
Trenutno se, kako navode, nalazimo u petoj fazi – fazi ograničenog življenja, koju će obilježiti online potražnja gdje će sve ovisiti o visokim standardima dostave. Posljednja, šesta faza bit će ona u kojoj se kupci vraćaju u svoju svakodnevicu, ističu iz Nielsona navodeći kako će to biti jedna nova svakodnevica, u kojoj će kupci stavljati veliki fokus na svoje zdravlje i higijenske navike.
Rješenje za proizvođače i trgovce, kako se ističe, nalazi se u brzoj implementaciji tehnoloških rješenja online poslovanja, aplikacija za naručivanje, automatske pretplate i drugim opcijama online trgovine.
Što nas čeka nakon pandemije
Pod utjecajem mjera koje se provode zbog pandemije korona virusa, u Hrvatskoj je došlo do eksplozije on-line naručivanja i dostava voća, povrća i drugih prehrambenih namirnica. Različite drive-in tržnice, grupe za podršku, Facebook grupe nude proizvode s dostavom na kućnu adresu. Iako je ovaj oblik prodaje moderan i trenutno funkcionira jer su potrošači zbog zdravlja zatvoreni u stanove i kuće, stručnjaci SMARTER-a smatraju kako je to ipak kratkoročno rješenje koje će možda olakšati dostupnost roba potrošačima i lakšu prodaju domaćim proizvođačima, koji zbog sadašnjih mjera ne mogu prodavati na tržnicama.
Uvjereni smo kako je ovo ambulantna prodaja koja neće imati dugi vijek te će oduzeti jako puno vremena i energije malim proizvođačima – od organizacije prodaje i dostave, do većih troškova prijevoza i slično. Nadalje, ovaj način u startu diže cijene proizvoda (jer se naplaćuje i dostava), što ostavlja prostora uskom dijelu potrošača, onih sa višim standardom, da si priušte ovakav način nabavke namirnica. On je dobar, ali je u svijetu i kod većine potrošača, posebice starijih i dalje dominantna prodaja kroz police trgovačkih lanaca.
Izuzetno je važno u ovim situacijama, kada imamo pandemiju, jako veliku važnost posvetiti i sigurnosti roba koje se isporučuju, odnosno da one ispoštuju sve fitosanitarne i druge propisane zdravstvene standarde kako se, na bilo koji način, ne bi ugrozilo zdravlje i sigurnost potrošača.
U situaciji poplave novih dostava i isporuka, inspektori teško mogu vršiti kontrole i nadzor svih, dok su kod certificiranih i tržišno potvrđenih otkupljivača fitosanitarni i svi drugi standardi sigurnosti i kvalitete dio svakodnevnog poslovanja. Naime, veliki sustavi sebi ne mogu dopustiti luksuz bilo kakvih propusta. Zato su se i godinama investirala ogromna sredstva u najmoderniju tehnologiju i laboratorije koji se bave svih propisanim standardima i fitosanitarnim i drugim kontrolama proizvoda te zapošljavali educirane školovane stručnjake.
Naša je procjena i da će se hrvatski potrošači jako brzo financijski iscrpiti budući da je došlo do usporavanja ili potpunog zaustavljanja gospodarskih aktivnosti, što posljedično dovodi do otpuštanja, rezanja plaća, kašnjenja u naplati roba i usluga i dr.
Zato je već sada potrebno razmišljati (i djelovati) kako da se na organiziran i sustavan način sve one robe, posebice povrće i voće, čija sezona uskoro kreće, otkupljuju i plasiraju kroz sigurne i provjerene lance opskrbe u Hrvatskoj. Potrebno je više i snažnije uključiti postojeće te raditi na stvaranju novih, snažnih otkupnih centara koji će u dogovoru s trgovcima iste plasirati na siguran način i po tržišnim uvjetima uz stalnu dostupnost svih roba.
Vjerujemo da će se potrošači, čim kriza prođe i globalna trgovina vrati u svoje normalne tokove, vratiti u trgovine kroz koje prolazi preko 90 posto prometa hrane. Zbog toga je bitno iz ovih okolnosti pronaći bolji poslovni model te napraviti generalni zaokret u poljoprivrednoj politici (što je i vizija strategije SMARTER-a) koja će biti usmjerena na poslovni model veće proizvodnje, podizanja razine samodostatnosti, udruživanja proizvođača te formiranja otkupnih centara koji će biti mjesto gdje će se moći sakupiti veće količine roba, koja će u konačnici doći do krajnjih potrošača.
Uvjereni smo da će potrošači u Hrvatskoj cijeniti hrvatske proizvode i kada ih bude više na policama trgovina, a vidljivo je da svi trgovački lanci u sadašnjoj situaciji pozivaju domaće proizvođače na suradnju i otkup proizvoda. Zato je ovo trenutak koji treba iskoristiti, a ne, pod parolom zaštite domaće poljoprivrede i poljoprivrednog patriotizma u ovoj gospodarskoj krizi koja nam prijeti, stvarati paralelni lanac prodaje, koji će se kratkoročno možda isplatiti, ali će dugoročno još više iscrpiti poljoprivredne proizvođače te dodatno utjecati na usitnjenosti ponude. Ovakav način prodaje otvara i prostor da se u ovu ambulantnu online prodaju roba uključe i razno razni prekupci koji će tako zaobići legalne kanale prodaje i stvarati ekstra profit za sebe te će i dalje proizvođači biti zakinuti za jedan dio zarade.
